« Ožujak 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
Najpoznatija hrvatska psihologinja, utemeljiteljica katedre za kliničku psihologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, autorica brojnih knjiga i omiljena medijska komentatorica dnevnih aktualnosti profesorica Mirjana Krizmanić preminula je jučer u 89. godini. Rođena je u Zagrebu gdje je diplomirala psihologiju te doktorirala. Karijeru je izgradila na zagrebačkom Filozofskom fakultetu na kojemu je radila 40 godina. Predavala i na Višoj školi za medicinske sestre i zdravstvene tehničare u Zagrebu te na seminarima Hrvatskoga psihološkoga društva. Bavila se psihologijom ličnosti, kliničkom, zdravstvenom i socijalnom psihologijom, psihopatologijom, istražuje kvalitetu života, smisao za humor i asocijacije, konstruira psihologijske mjerne instrumente i sastavlja priručnike za njihovu primjenu.
Surađivala u priručnicima o bihevioralnoj i kognitivnoj terapiji, publikacijama Teorijski, metodološki i društveni aspekti pojave nadarenosti, Zdravstvena njega u ratu i miru te Hospicij i palijativna skrb, u udžbeniku Zdravstvena psihologija i Hrvatskoj enciklopediji LZ. Bila je suutemeljiteljica je humanitarne udruge Dobrobit 1993. te urednica i suradnica publikacija o pomoći ratnim stradalnicima.
Godinama je gostovala i na televiziji i dijelila svoja profesionalna znanja i iskustva kako bi ljudi čuli da se ne trebaju sami nositi sa svojim mukama, nego da mogu potražiti psihološku pomoć.
Za svoj je rad dobila i brojne nagrade, među njima su i Republička nagrada za znanstveni rad “Božidar Adžija“ (1985.), “Ramiro Bujas” za životno djelo te “Kiklop” za najbolju publicističku knjigu 2009.
Punih 30 godina bila je predstojnica Katedre za kliničku i zdravstvenu psihologiju, a u mirovini se posvetila prevođenju stručnih knjiga iz psihologije, pisanju novinskih članaka i knjiga.
Neke od njih možete posuditi i u našoj školskoj knjižnici.
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Ove godine obilježavanje Dana hrvatskoga jezika u znaku je donošenja novog Zakona o hrvatskom jeziku koji je 26. siječnja 2024. donio Hrvatski sabor i koji je izazvao puno prijepora i rasprava mahom onih koji o jeziku znaju malo ili ništa. Pa se zato, dok obilježavamo Dane hrvatskog jezika – od 11. do 17. ožujka – prisjećamo početaka ove manifestacije. Manifestacija je utemeljena u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika po nadnevcima deklaracijskih zbivanja: 13. ožujka Deklaracija je prihvaćena, do 15. ožujka potpisale su je sve relevantne udruge i ustanove, 17. ožujka 1967. godine objavljena je u Telegramu.
Na 30. obljetnicu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 1997. godine, donesena je saborska odluka o proglašenju Spomen-tjedna Dani hrvatskoga jezika kako bi se istaknula važnost očuvanja materinskog jezika, svih njegovih narječja i dijalekata i kako bi se za buduće naraštaje sačuvalo bogatstvo hrvatske jezične baštine – „lijepog i drevnog jezika Hrvata“ – kako je davno rekao Vladimir Nazor. I zato vas dragi učenici, kao i svake godine, podsjećamo da je jezik temelj hrvatskog identiteta i kulture, a trodioba na štokavsko, čakavsko i kajkavsko narječje, njegova posebnost. S Danima hrvatskoga jezika završava i obilježavanje Mjeseca hrvatskog jezika. Brinite se i dalje o jeziku i čuvajte ga kao jednu od najvažnijih sastavnica hrvatske opstojnosti.
Kako bismo vam olakšali rješavanje mogućih jezičnih pitanja ili dvojbi, upućujemo vas na novosti koje je za sve nas pripremio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje:
Čuvajmo zajedno naš lijepi hrvatski jezik i neprocjenjivo jezično blago kojim obiluje!
Mjesec hrvatskoga jezika logično započinje materinskim jezikom, temeljem jezičnoga identiteta, ali i hrvatskom glagoljicom, temeljem hrvatskoga pismenoga identiteta jer je glagoljica prvo pismo kojim su Hrvati prije više od tisuću godina zapisivali riječi materinskoga, hrvatskoga jezika.
Glagoljicom je zapisano tisuću godina hrvatske povijesti. Najstariji hrvatski epigrafski spomenici i tisuće stranica najvrjednijih knjiga i dokumenata ispisanih njome svjedoče o dugovječnosti i neprekidnu razvoju hrvatske kulture, koja je to pismo ne samo prigrlila, već ga i od 13. stoljeća oblikovala u novi, vlastiti sustav poznat kao uglata ili hrvatska glagoljica. Taj je novi i za hrvatsku kulturu specifičan tip glagoljskoga pisma tijekom stoljeća postao jednim od središnjih simbola našega kulturnog identiteta. Zato je potrebno neprestano promicati ovu čuvaricu našega identiteta i kulture, najstarije pismo hrvatskoga naroda koje nas je umnogome odredilo.
Obilježavajući Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva čuvamo svoj kulturni identitet i baštinu te otimamo glagoljicu zaboravu što je izuzetno važno jer je ona jedno od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture općenito.
Uživajte u dragulju naše kulturne baštine koji u videu Sve što niste znali o glagoljici predstavlja Siniša Reberski, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti.
UNESCO je još 1970. godine donio dokument u kojem stoji da materinski jezik označuje put ljudskog bića i da pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti. Trideset godina kasnije UNESCO je materinskom jeziku podario i njegov dan te tako tjedan dana nakon dana zaljubljenih obilježavamo i slavimo ljubav prema jeziku. I to ne bilo kojem, nego prema jeziku s kojim se prvim susretnemo, jeziku koji nam prvi omogućava integraciju u društvo, jeziku na kojem učimo svoje prve riječi, čitamo, slušamo i pričamo najljepše bajke, jeziku na kojem prvi puta kažemo i čujemo volim te. Današnji je dan prilika da istaknemo i ponovimo tvrdnju o pravu na posebnost vlastitog jezika, koji je neotuđiv dio našeg identiteta. Zahvaljujući njemu možemo učiti druge jezike, stjecati znanja i iskustva.
Osim toga, danas na Međunarodni dan materinskoga jezika, 21. veljače, počinje i Mjesec hrvatskoga jezika, manifestacija koju je 2014. godine pokrenuo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a završava na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 17. ožujka.
U svečanom ozračju, a u povodu donošenja Zakona o hrvatskom jeziku kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio 26. siječnja ove godine, pozivamo vas sve da tijekom sljedećih mjesec dana slavimo ljepote i vrednote hrvatskoga jezika, koji se, kako je to i davna i nedavna povijest pokazala, najbolje čuva proučavanjem, učenjem i poučavanjem.
Volimo biti čuvari baštine, a jučer smo to ponovo praktično ostvarili sudjelujući na obilježavanju 101. rođendana našeg legendarnog Ive Robića. Na otvorenju proširenog postava izložbe u njegovoj Galeriji, naši su učenici pripremali poznata pića iz vremena kad je Ivo Robić dolazio pjevati u garešnički Hrvatski dom. Svi su opet mogli uživati u špriceru, miš-mašu, malinovcu i musoliniju i to zahvaljujući projektu koji je prije nekoliko godina proveden u školskoj knjižnici kada su popisani nazivi i zabilježene recepture svih popularnih garešničkih pića iz 50-ih, 60-ih i 70-ih godina, a koje su s nama podijelili Mihael Rebrović, prvi školovani garešnički ugostitelj, i njegova supruga Zdenka.
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Međunarodni dan srednjoškolaca obilježava se kao spomendan na praške studente i srednjoškolce koji su zbog mirnog prosvjeda protiv nacističke okupacije svoje zemlje, održanog 17. studenog 1939., strijeljani bez suđenja. U petak smo u našoj školi taj datum obilježili puštanjem glazbe pod odmorima, plakatom koji je izradilo Vijeće učenika i kvizom na kraju dana. Svi učenici naše škole mogli su sudjelovati na kvizu. Kviz je bio baziran na hrvatskoj književnosti, ali bilo je i pitanja o hrani, sportu, glazbi, povijesti... Čestitamo svim sudionicima. Najuspješniji su bili treći razred gimnazije, drugi razred gimnazije te četvrti razred turističko-hotelijerskog komercijalista, koji su dobili i nagrade.
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
U srijedu 15. studenoga, kao šećer za kraj Mjeseca hrvatske knjige, održano je predstavljanje knjige Isa za učenike naše škole u Centru za posjetitelje Natura 2000. Susret je organizirala naša školska knjižničarka. Isa je alegorijski roman Ane Šedlbauer, bivše učenice naše škole. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu tako da je uvijek okružena umjetnošću, ali ovo joj je književni prvijenac. Naratorice Marija Šedlbauer, Margareta Miloš, Nataša Štandar i Ana Šedlbauer čitale su dijelove romana koji govori o neobičnom putovanju likova kroz koje možemo prepoznati životne situacije koje svi proživljavamo te bolje razumjeti i upoznati sami sebe. Isa će uskoro biti dostupna i u školskoj knjižnici!
Barbara Štandar, II.G
Obilježimo danas svi zajedno Svjetski dan ljubaznosti poklanjanjem osmijeha, pružanjem ruke, zahvalnošću za sve što imamo…, razveselite bližnje, nazovite dragu osobu, budite ljubazni i prema sebi!
Prisjetite se malih čarobnih riječi, bontona! Ne zaboravimo da lijepa riječ otvara sva vrata! Budimo tolerantni i prihvatimo različitosti.
Danas, 18. listopada, obilježismo Dan kravate u našoj školi. S obzirom da potječe od Hrvata, Hrvatski sabor 2008. godine iskazao je kravati posebnu počast proglasivši ovaj dan Danom kravate u Republici Hrvatskoj. Kravatu stoljećima nose ljudi diljem svijeta. Svijet i moda svakodnevno se mijenjaju, ali vrijednosti koje kravata simbolizira uvijek će biti prisutne među nama, to su: ljubav i vjernost, ljudsko dostojanstvo, sklad slobode i odgovornosti, kultura i civilizacija, proslava i svečanost... Svi učenici i učenice koji su u školu došli urešeni pravim kravatama i rupcima bili su oslobođeni usmenog ispitivanja. Učenici i nastavnici urešeni kravatama ili rupcima tako su ostvarili simboličku komunikaciju unutar školske zajednice te nastavili tradiciju naših predaka koju je prepoznao i prihvatio cijeli svijet.
Barbara, Franka i Gabriela
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Započeo je Mjesec hrvatske knjige koji ove godine nosi naziv Književnost bez granica!, a posvećen je prevoditeljima, odnosno književnom prevođenju.
Cilj je ovogodišnje manifestacije ukazati na važnost prevoditelja; izvesti na svjetla pozornice ove velike znalce o kojima se malo zna i podsjetiti na neprocjenjivu vrijednost književnog prevođenja zahvaljujući kojemu strana književnost, njezini klasici i suvremenici, nama, hrvatskim čitateljima prestaju biti strani. Osim toga, zahvaljujući književnom prevođenju i hrvatska književnost leti preko granica naše domovine i osvaja inozemnu publiku.
Važnosti i kompleksnosti književnog prevođenja mogli su posvjedočiti i učenici našeg ovogodišnjeg III. razreda opće gimnazije koji su prošle školske godine, u sklopu programa Ruksak (pun) kulture, imali priliku biti na radionici koju je vodila naša ugledna i vrlo iskusna književna prevoditeljica Lara Hölbling Matković, koja ih je vodila kroz radionicu književnog prevođenja s engleskog na hrvatski jezik. Prevodeći tekst učenici su osvijestili važnost poznavanja materinjeg jezika i njegovih zakonitosti, koje je od presudne važnosti za emotivni doživljaj i dojam koji se tekstom prenosi, imali su priliku uočiti koliko su važni detalji te koliko je to zapravo težak i odgovoran posao. Osim toga, vježbali su prevođenje koje je jedna od vrlo važnih vještina na kojoj se temelji snalaženje u današnjem globaliziranom svijetu.
Ovogodišnji slogan obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige glasi Nek' ti riječ ne bude strana(c)…
U tom duhu, školska knjižnica organizirat će nekoliko aktivnosti:
Radujemo se zajedničkim susretima i kreativnim izričajima u školskoj knjižnici i izvan nje!
Listopad je Međunarodni mjesec školskih knjižnica (International School Library Month – ISLM); godišnja je to proslava školskih knjižnica diljem svijeta. Tema za 2023. godinu je Školska knjižnica: moje sretno mjesto gdje kreativnost i mašta cvjetaju.
Zadaća je, dakle, školske knjižnice ne samo odgajati mlade čitatelje, već i poticati njihove ideje i kreativnost. Budući da su glavni motivi obilježavanja sreća, kreativnost i mašta, u našoj će školskoj knjižnici biti provedeno nekoliko aktivnosti za učenike:
Proglašenje najbolje kratke priče će biti u srijedu 25. listopada 2023., kada ćemo i proslaviti Dan naše školske knjižnice (uz prigodno čašćenje), a proglašenje najboljeg eseja ili vizualnog prikaza prostora te maštovite i ohrabrujuće poruke će biti u srijedu 8. studenoga 2023.
Osim toga, u suradnji s Udrugom SFERIA Garešnica, 19. i 26. listopada će biti održane radionice 3D pisanja i crtanja s 3D olovkama.
Dragi učenici, pozivam vas da se uključite u ponuđene aktivnosti.
Neka u Međunarodnom mjesecu školskih knjižnica vaša kreativnost i mašta procvjetaju!
Naša škola i Učenički dom ove su godine prvi put sudjelovali na Humanitarnom oldtimer maratonu za SOS Dječje selo Ladimirevci putem akcije prikupljanja stvari i potrepština za djecu koja tamo žive. Svako dijete ima svoju (tužnu) priču, a o njima brinu SOS mame i SOS tete koje žive s njima i brinu se o njima kao o svojoj rođenoj djeci.
Humanitarni oldtimer maraton održan je ove godine u nedjelju 8. listopada i to po sedmi put. Organizirao ga je već tradicionalno garešnički Oldtimer klub Kurbla, zajedno sa svojim prijateljima i kolegama iz desetak oldtimer i moto klubova iz cijele Hrvatske. S njima su išle i naša pedagoginja te učenica koja je bila predstavnica svih učenika naše škole.
Skupili smo solidnu količinu stvari i proizvoda koji su dostavljeni djeci.
Hvala svima koji su sudjelovali i svojim donacijama razveselili djecu i pomogli u lakšem radu SOS Dječjeg sela Ladimirevci.
Naša humanitarna akcija za SOS Dječje selo Ladimirevci ovdje ne staje - nastavit ćemo ju i dalje, jer su potrebe zaista velike. Sljedeća pošiljka bit će dostavljena djeci uoči Božića. Stvari će se ponovo skupljati u školskoj knjižnici!
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Naši su gimnazijalci u petak realizirali još jednu aktivnost planiranu u okviru projekta Popularizacija znanosti, koji u Školskom kurikulumu imamo već dvije školske godine. Na Znanstvenom pikniku u Gornjoj Stubici predstavili su radionicu Modeliranje reljefa po principu virtualne stvarnosti .
Ovo je još jedan primjer suradnje i koordinacije između školske knjižnice, kolega nastavnika i uglednih znanstvenih institucija, a sve na dobrobit učenika i djece koja su posjetila našu radionicu.
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Jučer je naša škola i školska knjižnica bila domaćin 1. Županijskog stručnog vijeća školskih knjižničara Bjelovarsko-bilogorske županije. Budući da je ideja bila da ovaj stručni skup bude terenske naravi, održan je u Centru za posjetitelje Natura 2000 kojeg su školski knjižničari obišli u cijelosti, uključujući i Galeriju Ive Robića. Nakon toga održan je stručni dio programa koji se sastojao od nekoliko izlaganja, ostatak stručnog skupa je obuhvatio odlazak na nekoliko obližnjih lokacija: Edukativni punkt Kaniška Iva, Prvi hrvatski hotel za pčele na OPG-u Balja, mural posvećen Ivi Robiću i na kraju u Podgariću Spomenik revolucije naroda Moslavine čuvenog kipara Dušana Džamonje te Garić-grad. Nadam se da im je kod nas bilo ugodno, ali i informativno i inspirativno za daljnji rad.
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Svjetski tjedan svemira se obilježava svake godine od 4. do 10. listopada. Ovi se datumi simbolično odnose na dva značajna događaja: lansiranje prvoga satelita u povijesti čovječanstva, Sputnjika 1, koje se dogodilo 4. listopada 1957. godine te potpisivanje Povelje o miroljubivom korištenju Svemira dana 10. listopada 1967. godine.
U školi su u povodu njegovog obilježavanja postavljene dvije izložbe plakata u suradnji s Astronomskim društvom Kumova slama iz Daruvara, koju je ostvarila naša školska knjižnica. Prva izložba nosi naziv Pomrčine Sunca, a druga Utjecaj svjetlosnog onečišćenja na prirodu i društvo.
Izložbe su postavljene na galeriji škole gdje će ostati tijekom cijelog listopada kako bi ih moglo pogledati što više učenika, bilo samostalno ili u sklopu nastave geografije, odnosno satova razrednika.
Nakon toga, izložbe ćemo preseliti u Centar za posjetitelje Natura 2000, gdje će biti izložene u studenome.
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Naše gimnazijalke u subotu su na Maker Faireu Zagreb predstavile svoju novu radionicu "Harmonijsko i kaotično njihalo" osmišljenu i realiziranu u sklopu školskog projekta Popularizacija znanosti. Događanje je održano u OŠ "Luka Sesvete". Mnoštvo posjetitelja imalo je priliku upoznati se s harmonijskim i kaotičnim njihalima koje smo im predstavili. Naša radionica je bila vrlo posjećena i zapažena. Ujedno, bila je to i izvrsna prilika za promidžbu naše škole. Ovo je izvrstan primjer suradnje i koordinacije između školske knjižnice, kolega nastavnika i uglednih znanstvenih institucija, a sve na dobrobit učenika i djece koja su posjetila našu radionicu.
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Video harmonijskog njihala pogledajte na: Maker Faire Zagreb
U petak, 15.9., naše su gimnazijalke predstavljale školu na NOVsky art & science festivalu radionicom STEA²M Fraktali - svuda oko nas. Rea, Tomislava, Ena, Isidora, Ana i Antonela zaputile su se u Novsku uz pratnju prof. Suzane Batinić i knjižničarke Margarete Miloš. Ondje su cijeli dan radile s djecom raznih uzrasta i istovremeno promovirale našu školu.
U razgovoru s djevojkama saznala sam još o radionicama i njihovim dojmovima.
"Radionica o fraktalima rađena je u suradnji predmeta Fizike i Likovne umjetnosti. Radile smo ju mi, učenice gimnazije. Pokušale smo predstaviti povijest fraktala, gdje se sve mogu pronaći i kako su povezani s npr. umjetnosti. Kako bismo najmlađima što bolje prikazali što su fraktali, koristile smo svakodnevne primjere kao što su brokula i cvjetača", pojašnjava Tomislava.
Više o radu s djecom rekla je Rea: "S djecom je bilo super surađivati jer su bili mirni i nisu pravili nikakve probleme, nisu bili previše zainteresirani za rješavanje matematičkih zadataka, ali su bili jako zainteresirani za bojanje i slikanje."
"Mislim da je jako dobro za učenike da sudjeluju na ovakvim festivalima jer se stvore nova poznanstva koja u našem slučaju traju već nekoliko godina, a svakim novim festivalom stvori se još više prijateljstava", zaključuje Antonela.
Dodaju kako se već pripremaju za slične radionice u Zagrebu, Donjoj Stubici i Sesvetama i smatraju da je upravo ovo jedan od najboljih načina promocije škole.
Barbara Štandar, II.G
U subotu, na otvorenju Galerije Ive Robića u Centru za posjetitelje, naši su ugostitelji spravljali popularna pića iz vremena kad je Ivo Robić dolazio u Garešnicu i pjevao na plesnjacima u Hrvatskom domu – špricer, malinovac, musolini i miš-maš. Kako bi doživljaj bio potpun i kako bi dočarali duh toga vremena, pobrinule se učenice i zaposlenice našeg Učeničkog doma pripremivši modnu reviju inspiriranu pedesetim i šezdesetim godinama prošloga stoljeća. Budući da je istoga dana bio i susret starodobnih vozila u organizaciji OTK Kurbla Garešnica, u dogovoru s njima, djevojke su se imale priliku fotografirati uz reprezentativne retro modele automobila, što je upotpunilo događanje.
Ponosni smo što su sve ove aktivnosti potekle iz našeg srednjoškolskog projekta Mogućnosti turističke ponude Grada Garešnice koji je iznjedren iz školske knjižnice!
Zahvaljujemo svima na izvrsnoj organizaciji i suradnji! Radujemo se ovakvim i sličnim budućim projektima!
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
I ove smo godine sudjelovali na Garešnica Infinity Festivalu kao suorganizatori i nositelji čak šest radionica: STEA2M Fraktali svuda oko nas, Velika povijesna putovanja, Reljef kao dio virtualne stvarnosti, Šminkerske i svemirske frizure, Primjena laserske tehnologije u obradi drva i sa Svemirskim koktel barom. Zahvaljujemo svim našim učenicima gimnazijalcima, hotelijerima, konobarima, stolarima i frizerima koji su cijeli dan marljivo prezentirali popularno-znanstvene i strukovne sadržaje koje su, zajedno s mentoricama, pripremili vrtićancima i učenicima osnovnih škola. Svi su imali pune ruke posla - tijekom dana radionice je obišlo oko 1500 djece, a naši ugostitelji su napravili više od 2000 koktela. Bilo je izvrsno, družili smo se i zabavljali uz znanost i glazbu.
Školska knjižnica je i opet bila središte i glavno mjesto inspiracije, planiranja, koordiniranja i realizacije školskih projekata, kao i samog Festivala.
Veselimo se susretu dogodine!!!
U četvrtak je naše učenice i nastavnice, zajedno sa stručnom suradnicom školskom knjižničarkom, ugostio Dječji vrtić "Vladimir Nazor" Daruvar u kojem smo predstavili naš projekt i približili znanost najmlađima s igrokazom i radionicom o fraktalima. Na djeci prilagođen način dočarani su im pojmovi vezani uz STEAM područje matematike, fizike i likovne umjetnosti, konkretno fraktala – njihove samosličnosti i pojavnosti u svijetu oko nas i u nama samima. Tijekom igrokaza upoznali su brokulu i cvjetaču, povrće koje ima fraktalnu strukturu te stablo i pauka, čija je krošnja i korijenje, odnosno mreža također strukturirana fraktalno. U radioničkom dijelu djeca su sama imala priliku stvarati fraktale - od otisaka povrća, apstraktnog slikanja špekulama, baš poput Jacksona Pollocka, do fraktalne bojanke s cvijetom života. Odradili smo tri radionice u skupinama Bubamare, Pčelice i Suncokreti. Djeca su bila zainteresirana i vrlo aktivna, a svi smo se zajedno zabavili i naučili ponešto novo.
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Naši učenici stolari i ove godine sudjeluju na Gastroflori sa svojim radovima. U stilu prošlogodišnjeg hotela za korisne kukce, a sukladno činjenici da se šire gradsko područje nalazi unutar ekološke mreže Natura 2000, ovaj put su se odlučili za hranilicu i dvije kućice za ptice koje će trajno ostati u parku i nadamo se postati domom ptičicama stanaricama. Projekt je osmišljen i koordiniran iz školske knjižnice. Ponosni smo što smo i ove godine imali priliku doprinijeti manifestaciji, ali i održanju biološke raznolikosti u našem gradu.
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
S obzirom da je tema ovogodišnje Noći knjige Sanjaju li roboti električne knjige?, ove ćemo godine malo propitati fenomen umjetne inteligencije i sve veću prisutnost različitih robota u našim životima.
Noć knjige 2023. ćemo obilježiti projekcijom filma "Ja, robot". Nakon toga ćemo razgovarati o umjetnoj inteligenciji, njezinim pozitivnim stranama i potencijalnim opasnostima, o literaturi na temu umjetne inteligencije, o stajalištima i viđenjima učenika koji su pravci mogućeg razvoja umjetne inteligencije i, paralelno s njima, koje su moguće inačice budućnosti, a susret ćemo završiti komunikacijom s ChatGPT-om.
Susret u povodu Noći knjige 2023. će se održati u prostoru učionice Dabar u Centru za posjetitelje Natura 2000 u petak, 21. travnja 2023., od 14.30 do 17.00 sati.
Pozivni plakat potražite na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Jučer smo se pridružili akciji Čitanje u školama, koja je provedena u srednjim školama diljem država članica Europske unije, a ujedno smo obilježili i Svjetski dan pjesništva u društvu naše zavičajne pjesnikinje Danijele Serdar koja nam se predstavila izborom pjesama iz svoje zbirke Svjetlost svijeta. Uživali smo u njezinim pjesmama i razgovoru o njezinom pjesničkom nadahnuću. Nadamo se da je ovo početak jedne lijepe suradnje.
Na prvi dan proljeća, radnim sastankom Čitateljskog kluba ONOFRIUS, započeli smo ovogodišnju sezonu čitanja naglas. Bilo je riječi o suvremenom pjesništvu, odabrana je knjiga za čitanje u sljedećem mjesecu… Umjesto danas, obilježavanje Svjetskog dana pjesništva je dogovoreno za sljedeći ponedjeljak u 14.00 sati kada ćemo se u školskoj knjižnici družiti s našom garešničkom pjesnikinjom Danijelom Serdar te ćemo se tako ujedno pridružiti akciji Čitanje u školama koja će se toga dana odvijati u srednjim školama diljem država članica Europske unije.
S radošću pozivamo sve zainteresirane učenike i nastavnike da nam se pridruže!
Gospodin Matoš nas željno iščekuje!
U Danima smo hrvatskoga jezika.
Jezik nas određuje, on je temelj našeg identiteta, uronjeni smo u jezik, on je sastavni dio našeg mišljenja – veselimo se, tužni smo, radoznali, razdragani, bijesni… na hrvatskome jeziku, stoga je uistinu važno njegovati ga. Tako je našim učenicima gimnazijalcima, grafičkim tehničarima i turističko-hotelijerskim komercijalistima jučer na predavanju u Centru za posjetitelje Natura 2000 sveučilišni profesor i pročelnik Odjela za jezikoslovlje Matice hrvatske dr. sc. Igor Marko Gligorić govorio o hrvatskome jeziku, njegovoj upotrebi i nužnosti očuvanja, između ostaloga, i kroz Zakon o hrvatskome jeziku, čiji prijedlog je napravila Matica hrvatska koja je već gotovo dva stoljeća čuvarica nacionalnog identiteta, kulture i baštine.
Predavanje je tradicionalno organizirano u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Garešnici.
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Jučer, na Međunarodni dan materinskog jezika, započeo je Mjesec hrvatskog jezika koji obilježavamo od 21. veljače do završetka Dana hrvatskog jezika 17. ožujka.
Danas obilježavamo još jedan dan važan za naš jezik, kulturu i baštinu – Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Prilika je to da se prisjetimo njezine važnosti i činjenice kako je glagoljicom zapisano tisuću godina hrvatske povijesti. Najstariji hrvatski epigrafski spomenici i tisuće stranica najvrjednijih knjiga i dokumenata ispisanih njome svjedoče o dugovječnosti i neprekidnu razvoju hrvatske kulture, koja je to pismo ne samo prigrlila, već ga i od 13. stoljeća oblikovala u novi, vlastiti sustav poznat kao uglata ili hrvatska glagoljica. Taj je novi i za hrvatsku kulturu specifičan tip glagoljskoga pisma tijekom stoljeća postao jednim od središnjih simbola našega kulturnog identiteta.
Obilježavajući Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva čuvamo svoj kulturni identitet i baštinu te otimamo glagoljicu zaboravu što je izuzetno važno jer je ona jedno od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture općenito.
Uživajte u njezinoj ljepoti i raskoši koje u videu Sve što niste znali o glagoljici predstavlja Siniša Reberski, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti.
Sretan vam Međunarodni dan materinskog jezika!
U povodu obilježavanja ovoga važnog dana preporučam vam YouTube kanal “Jezikomat” na kojem možete pronaći rješenja za svoje jezične dvojbe. Pokrenuo ga je izv. prof. dr. sc. Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Provjerite znanje pravopisa i gramatike hrvatskog jezika gledajući kratke videozapise i čitajući jezične testove, a za one koji žele znati više tu su i jezične zanimljivosti.
Profesor Alerić redovito objavljuje video materijale na poveznici:
https://youtube.com/channel/UC9fT9iixHwcuRTuPI01-M6A
Osim toga, Jezikomat ima i svoj Instagram profil gdje možete postavljati pitanja, komentirati, rješavati ankete u kojima ćete utvrđivati svoja jezična znanja i drugo.
Svi smo pozvani i odgovorni za svoj materinji jezik, stoga trebamo zajedno podizati razinu jezične kulture, razumljivosti, pravilnosti i jasnoće u upotrebi hrvatskoga jezika.
Uvodni video pogledajte pogledajte OVDJE.
Dragi učenici,
zbog uočene potrebe povećanja financijske pismenosti među djecom i mladima, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga raspisala je Natječaj za učenike srednjih škola na temu „Zaštiti svoj novac“ povodom Svjetskog tjedna novca (Global Money Week) koji se održava od 20. do 26. ožujka 2023. Natječajem se želi osvijestiti mlade o prijevarama na financijskim tržištima. Razvoj financijskih tržišta i digitalizacija donose brojne dobrobiti, ali dovode i do porasta potencijalnih rizika za potrošače. Digitalne financijske prijevare sve su češće, stoga se pozivaju učenici da uz pomoć mentora problematiziraju ovu temu kako bi sebi, ali i drugima pomogli zaštiti svoj novac. Namjera je Hanfe ovim natječajem osvijestiti učenike o navedenoj temi te ih potaknuti da kroz osmišljavanje videorada upute poruku potrošačima da ne nasjedaju na razne oblike prijevara kojima mogu ostati bez novca u digitalnom okruženju.
Detaljnije o Natječaju možete pročitati na poveznici:
Svi ste pozvani uključiti se!
Danas obilježavamo Dan sigurnijeg interneta; inicijativa obilježavanja ovoga dana pokrenuta je 2004. godine, a provodi se u više od 140 zemalja s ciljem promicanja i poticanja sigurnijeg i odgovornijeg korištenja tehnologije i mobilnih uređaja među djecom, mladima, ali i odraslima.
Internetske sadržaje možemo stvarati svi, a pitanje kojim se moramo pozabaviti je stvaramo li ih s ciljem unaprjeđenja društvene svijesti, razmjene znanja i ideja i stvaranja novih partnerstava. Zajednička nam je zadaća stvarati odgovorno i sigurno online okruženje za sve!
Osim brojnih aktivnosti koje je organizirao Centar za sigurniji Internet https://www.dansigurnijeginterneta.org/, preporučamo vam i edukativne sadržaje CARNET-a i Nacionalnog CERT-a na poveznici: https://www.naivci.hr/#Uvod. Svake godine vrlo velik broj ljudi u Hrvatskoj zbog vlastite naivnosti nasjedne na neku od internetskih prevara. Kako i vi ne biste ispali naivni, pročitajte priče o velikim hrvatskim naivcima i iz njihovih primjera naučite kako se zaštititi i surfati sigurnije.
Uz to, uvijek dobro dođu i vrlo korisne videolekcije pripremljene u sklopu Dana medijske pismenosti:
https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-algoritmi-koji-prate-nase-digitalne-tragove/,
https://www.medijskapismenost.hr/big-data-sto-su-veliki-podaci/,
https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcije-sexting-i-sextortion/,
https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-digitalni-mediji-i-mentalno-zdravlje/.
Osim toga, škola programiranja Coding Giants, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja, ovaj vikend, 11. i 12. veljače 2023. organizira besplatne radionice programiranja za srednjoškolce. Tema ovogodišnjih radionica – cyber sigurnost – vrlo je aktualna i vjerujemo da će se svidjeti djeci. Kroz tematiku hakerskih napada i sigurnosti naših profila na društvenim mrežama i stranicama, tinejdžeri od 13 do 19 godina će steći osnove znanja programiranja u jeziku C#. Na radionicama će uz osnovna znanja iz u programskom jeziku C# naučiti kako se obraniti od hakerskih napada, koja su pravila sigurnog korištenja interneta i zašto je važno imati snažne i neprobojne lozinke. Besplatne radionice idealna su prilika da djeca i mladi isprobaju programiranje i vide žele li se razvijati u tom smjeru. Coding Giants radionicama želi podići svijest o važnosti cyber sigurnosti i digitalnog obrazovanja te potaknuti polaznike da i sami izrađuju svoje igrice, web-stranice i aplikacije. Radionice traju 95 minuta i za prisustvovanje je potrebno imati laptop ili stolno računalo s pristupom na internet i zvučnikom i mikrofonom (ili slušalicama). Prijave traju do petka, 10. veljače. Broj sudionika je ograničen. Sudjelovanje u online radionicama je u potpunosti besplatno, a za rezervaciju mjesta potrebno je da roditelj ili skrbnik djeteta ispuni obrazac za prijavu na web stranici https://codinggiants.hr/ nakon čega će roditelji putem maila dobiti sve upute za sudjelovanje.
Stoga, odvojite tijekom ovoga tjedna i/ili idućega vikenda malo vremena i proučite barem dio materijala jer su vrlo, vrlo važni i korisni.
Kako bi omogućili učenicima završnih razreda srednjih škola što bolju informiranost u vezi s upisima na visoka učilišta, Uprava za odgoj i obrazovanje obavještava i upućuje sve zainteresirane na web stranicu www.studij.hr.
Na navedenoj stranici nalaze se detaljne informacije u vezi s postupkom prijava na visoka učilišta, rangiranju, kalendaru s rokovima u postupku prijava, kao i mogućnosti usporedbe studijskih programa i ostvarenim bodovima za upis prethodnih godina.
Također, na stranici su objavljeni i statistički podatci za sva visoka učilišta kojima se stječe uvid u broj prijavljenih i broj ostvarenih prava na upis za prethodne akademske godine.
Stoga, dragi maturanti, informirajte se na vrijeme kako biste stekli što bolji uvid u mogućnosti i zahtjeve te tako što lakše donijeli važnu odluku o nastavku školovanja.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o financiranju projekata u sklopu izvannastavnih aktivnosti osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova u školskoj godini 2022./2023. Naš projekt STEA2M Fraktali – svuda oko nas dobio je financijsku potporu Ministarstva u iznosu od 12.100,00 kn.
Ponosna što je školska knjižnica uvijek neizostavna u ovakvim projektima, veselim se novoj opremi, radionicama i edukacijama!!!
Zaista smo imali sreće što smo u sklopu programa Ruksak pun kulture, kojeg zajednički provode Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dobili čak dvije besplatne radionice.
Prvu smo imali početkom listopada, a jučer je održana druga radionica koja se bavi suvremenim cirkuskim vještinama. Naziv joj je Klaun i ja, a osmislili su ju i izveli Ivana Pedljo i Jasmin Dasović iz Udruge za razvoj cirkuskih i izvedbenih umjetnosti - Tricycle Trauma. Sudjelovalo je 22 naših zainteresiranih učenika gimnazijalaca, grafičkih tehničara, frizera, stolara, konobara i instalatera grijanja i klimatizacije.
U uvodu su naučili ponešto o suvremenom cirkusu, zatim su se zagrijali izvodeći vrlo kreativne vježbe, a nakon zagrijavanja su učili balansirati, žonglirati, imali su priliku isprobati zemljane i zračne akrobacije na svili te pokušati voziti se na monociklu.
Budući da se edukatori u svom radu uglavnom bave i izražavaju performansom i novim cirkuskim kazalištem, za kraj su s učenicima odradili vrlo zabavnu aktivnost u kojoj su se učenici trebali maskirati i glumiti različite uloge tijekom zamišljenog fotografiranja, a publika je trebala pogoditi koje uloge igraju/prikazuju položajem tijela, izrazom lica, stavom i sl.
Radionica je trajala gotovo četiri sata, ali je vrijeme svima proletjelo jer je bilo zanimljivo i zabavno, a učenici su imali priliku usvojiti pregršt novih znanja i vještina.
Zahvaljujem edukatorima na izvrsnoj i sasvim drugačijoj radionici od onih koje smo do sada imali priliku ugostiti u školi te se nadam nastavku suradnje i u sljedećoj školskoj godini.
Program Ruksak pun kulture nudi zaista izvrsne radionice, stoga najavljujem da ćemo se i sljedeće godine prijaviti:)
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
S radošću i zadovoljstvom objavljujem rezultate nagradnih natječaja koji su bili otvoreni u Mjesecu hrvatske knjige:
3. Najbolji rad Blackout poezije napravio je Ivano Mlinac, 2.G.
Na natječaje je stigla zavidna količina radova – za logo čitateljskog kluba učenici su napravili 45 idejnih rješenja te 41 kreativno rješenje (ilustraciju) naslovnice omiljene (ili neke druge pročitane) knjige. Zahvaljujem svim učenicima koji su sudjelovali na uloženom vremenu i trudu. S obzirom na veliki broj odličnih radova, tijekom ovoga tjedna bit će napravljena izložba u holu u prizemlju da svi učenici i nastavnici imaju priliku vidjeti radove i uživati u njihovoj izvrsnosti i kreativnosti.
Čestitam nagrađenim učenicima i pozivam ih da dođu u školsku knjižnicu i izaberu si jednu od ponuđenih knjiga za nagradu.
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Danas obilježavamo Dan naše školske knjižnice.
Inače, listopad je Međunarodni mjesec školskih knjižnica - to je godišnja proslava školskih knjižnica širom svijeta. Tradiciju slavljenja dana školskih knjižnica započela je 1999. godine bivša predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara (International Association of School Librarianship) Blanche Wools sa Svjetskim danom školskih knjižnica. Zbog potrebe za fleksibilnošću, 2008. godine proslava je prerasla u Međunarodni mjesec školskih knjižnica kako bi knjižnice diljem svijeta mogle odabrati dan u mjesecu koji najbolje odgovara njihovim potrebama.
Proteklih godina uglavnom smo Dan školske knjižnice obilježavali radno. Ove godine smo se već prilično naradili, a u tijeku je i nekoliko natječaja, radionica i akcija, stoga smo se danas odlučili relaksirati, počastiti čokoladom i mandarinama i provesti vrijeme u knjižnici u ugodnom druženju.
Baš nam je bilo lijepo!
Započeo je Mjesec hrvatske knjige. Ove godine posvećen je mladima jer je 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih.
Tema ovogodišnjeg Mjeseca knjige glasi Generacija K, čime se aludira na postojeće podjele generacija (generacija Y, generacija Z…), a stavlja naglasak na knjigu i knjižnice. Tom temom želi se skrenuti pozornost na prilagodbu knjižnica potrebama novih generacija, ali i ukazati na specifična obilježja današnjih mladih – mobitel u ruci, ekološka osviještenost, kao i osamljenost i zabrinutost – te istaknuti kako im knjižnica odnosno knjiga može pomoći.
U tom kontekstu u idućih mjesec dana u školi smo osmislili pregršt aktivnosti za učenike:
Radujem se našem zajedničkom druženju uz knjige i čitanje te vašim novim kreativnim dosezima dragi učenici!
Vaša školska knjižničarka
Proveden je još jedan projekt iniciran u školskoj knjižnici, prijavio ga je Poduzetnički centar Garešnica, a realizirala sjajna predavačica i prevoditeljica Lara Hölbling Matković. Naime, u sklopu programa Ruksak pun kulture, kojeg zajednički provode Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, naša ugledna i vrlo iskusna književna prevoditeljica Lara Hölbling Matković održala je jučer učenicima II. razreda opće gimnazije radionicu književnog prevođenja s engleskog na hrvatski jezik u trajanju od tri školska sata.
U uvodu su učenici imali priliku upoznati književno prevođenje kao djelatnost, a nakon toga prionuli su prevođenju teksta slikovnice za mlade Shaun Tana The Red Tree. Radeći na tekstu učenici su imali priliku biti u ulozi prevoditelja, lektora i urednika. Prevodeći tekst osvijestili su važnost poznavanja materinjeg jezika i njegovih zakonitosti, koje je od presudne važnosti za emotivni doživljaj i dojam koji se tekstom prenosi, te koliko su važni detalji.
Dojmovi predavačice i učenika, nakon radionice, su bili izvrsni. Učenici su puno naučili, bilo im je zanimljivo, a usvojena znanja i vještine bit će im korisne u nastavku obrazovanja.
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
U sklopu obilježavanja Svjetskog tjedna svemira, danas su naši učenici opće gimnazije i grafičkih tehničara imali priliku poslušati predavanje Čarobni svijet galaksija koje im je održala jedna od vodećih hrvatskih astrofizičarki prof. dr. sc. Vernesa Smolčić, redovita profesorica na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. U predavanju je govorila o galaksijama u svemiru, o tome kako ih astrofizičari opažaju i proučavaju te kako dokučuju njihov razvoj kroz svemirsko vrijeme. Objasnila je i kako u svemu tome pomažu teleskopi, posebno novi svemirski teleskop James Webb.
Predavanje je održano u multimedijskoj dvorani novog Centra za posjetitelje. Zahvaljujemo ravnateljici na uvodnom predstavljanju Centra, projekta i videa o Poilovlju te na srdačnom gostoprimstvu. Bilo je jako lijepo. Radujemo se suradnji i ubuduće.
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
U petak smo bili na Novsky – art&science festivalu u Novskoj i bilo je sjajno! Posjetitelji su uživali u koktelima koje su spravljali naši hotelijeri, a radionica 3D holograma, koju su odlično prezentirale naše gimnazijalke, je bila vrlo posjećena i izvrsno prihvaćena. Inspirirali smo nekoliko vrtićkih i osnovnoškolskih skupina da naprave svoje slične projekte, a posebno smo ponosni što smo radionicom uspjeli oduševiti i Virtualce, koji već godinama rade na sličnim projektima.
Nastavljamo s popularno-znanstvenim aktivnostima u STEAM području i najavljujemo sljedeću aktivnost naših gimnazijalaca – sudjelovanje na Znanstvenom pikniku 23. rujna 2022.
U petak smo sudjelovali na Garešnica Infinity Festivalu kao suorganizatori i nositelji radionica: Camera obscura, Camera lucida, Igre sa svjetlošću, DIY hologramima, likovnom radionicom na temu kravate, izložbom o hrvatskim izumiteljima i svemirskim koktel barom. Zahvaljujemo svim našim učenicima gimnazijalcima i grafičkim tehničarima koji su cijeli dan marljivo prezentirali popularno-znanstvene sadržaje koje su, zajedno s mentoricama, pripremili vrtićancima i učenicima osnovnih škola. Svi su imali pune ruke posla - naši hotelijeri su tijekom dana napravili više od 1500 koktela. Bilo je izvrsno, družili smo se i zabavljali uz znanost i glazbu.
Školska knjižnica je i ove godine bila središnje mjesto priprema, gdje su izrađeni svi plakati i materijali za radionice, a u sklopu kulturne i javne djelatnosti, ujedno i glavno koordinacijsko mjesto za sve škole koje su nam došle u posjet.
Veselimo se susretu dogodine!!!
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Naši učenici stolari predstavili su se na ovogodišnjoj Gastroflori s dvije instalacije. Izradili su "Cvjetni foto spot" koji služi kao kulisa za fotografiranje svima koji to žele i hotel za kukce, za kojeg se nadamo da će postati domom korisnim kukcima oprašivačima, a koji će omogućiti da cvijeće još ljepše i više cvate u gradskom parku, jer će tamo trajno ostati. Ideja za instalacije je potekla iz školske knjižnice, iz koje je odrađena i koordinacija nastupa Škole na Gastroflori. Jako je važno izaći iz školskih prostora u javni prostor, biti dio lokalne zajednice i na ovaj način. Ponosni smo što smo oplemenili prostor gradskog parka hotelom za kukce. Na taj način ujedno želimo potaknuti građane da na svojim okućnicama učine isto, gdje god je to moguće, jer je očuvanje bioraznolikosti od životne važnosti.
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Dragi učenici,
budući da zbog epidemiološke situacije nismo bili u mogućnosti organizirati predavanje uživo u povodu obilježavanja Dana hrvatskoga jezika, s radošću dijelimo s vama snimke razgovora o raznim aspektima hrvatskoga jezika, koje je u povodu Mjeseca hrvatskoga jezika organizirao i realizirao Odjel za jezikoslovlje Matice hrvatske, s uglednim jezikoslovcima prof. dr. sc. Mateom Žagarom i prof. dr. sc. Bernardinom Petrović.
Prof. dr. sc. Mateo Žagar progovara o hrvatskome jeziku iz dijakronijske perspektive. Odgovara na pitanje kakav je to hrvatski jezik genetski. Objašnjava što znači da je hrvatska kultura srednjovjekovlja tropismena i trojezična te koji je kapital hrvatskoga srednjovjekovlja u 21. stoljeću. Nakraju razlaže važnost jezične dijakronije u razumijevanju suvremenih jezičnih promjena. Razgovor pogledajte na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=zx_JBiyr21g
Prof. dr. sc. Bernardina Petrović objašnjava što je i kakav je (sve) hrvatski jezik iz današnje perspektive. Definira standardni jezik te objašnjava kako se standard oblikovao. Odgovara i na pitanja o normi, razinama normiranja i svrsi eksplicitne norme. Progovara i o odnosu standardnoga jezika i organskih idioma iz standardološkoga očišta. Nakraju komentira položaj hrvatskoga jezika danas, izazove s kojima se susretao i one koji su pred njim. Razgovor pogledajte na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=N2VzfaJtE54
Razgovore je vodio Igor Marko Gligorić, pročelnik Odjela za jezikoslovlje Matice hrvatske, a posebno ih preporučam maturantima koji se spremaju za Državnu maturu.
Vaša školska knjižničarka
Mjesec hrvatskoga jezika logično započinje materinskim jezikom, temeljem jezičnoga identiteta, ali i hrvatskom glagoljicom, temeljem hrvatskoga pismenoga identiteta jer je glagoljica prvo pismo kojim su Hrvati prije više od tisuću godina zapisivali riječi materinskoga, hrvatskoga jezika.
Glagoljicom je zapisano tisuću godina hrvatske povijesti. Najstariji hrvatski epigrafski spomenici i tisuće stranica najvrjednijih knjiga i dokumenata ispisanih njome svjedoče o dugovječnosti i neprekidnu razvoju hrvatske kulture, koja je to pismo ne samo prigrlila, već ga i od 13. stoljeća oblikovala u novi, vlastiti sustav poznat kao uglata ili hrvatska glagoljica. Taj je novi i za hrvatsku kulturu specifičan tip glagoljskoga pisma tijekom stoljeća postao jednim od središnjih simbola našega kulturnog identiteta. Zato je potrebno neprestano promicati ovu čuvaricu našega identiteta i kulture, najstarije pismo hrvatskoga naroda koje nas je umnogome odredilo.
Obilježavajući Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva čuvamo svoj kulturni identitet i baštinu te otimamo glagoljicu zaboravu što je izuzetno važno jer je ona jedno od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture općenito.
Uživajte u njezinoj ljepoti i raskoši koje u videu Sve što niste znali o glagoljici predstavlja Siniša Reberski, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti.
Osim toga, Staroslavenski institut danas od 18.00 do 19.30 sati organizira Večer hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Događaju možete pristupiti klikom na poveznicu OVDJE.
A za one koji žele znati više, naša čuvarica kulture i identiteta Matica hrvatska u povodu Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva donosi popis poveznica na sadržaje vezane uz glagoljicu i glagoljaštvo na svojoj web stranici.
Odaberite nešto od ponuđenoga i obnovite prijašnja ili usvojite nova saznanja o hrvatskoj glagoljici - dragulju naše kulturne baštine.
UNESCO je još 1970. godine donio dokument u kojem stoji da materinski jezik označuje put ljudskog bića i da pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti. Trideset godina kasnije UNESCO je materisnakom jeziku podario i njegov dan te tako tjedan dana nakon dana zaljubljenih obilježavamo i slavimo ljubav prema jeziku. I to ne bilo kojem, nego prema jeziku s kojim se prvim susretnemo, jeziku koji nam prvi omogućava integraciju u društvo, jeziku na kojem učimo svoje prve riječi, čitamo, slušamo i pričamo najljepše bajke, jeziku na kojem prvi puta kažemo i čujemo volim te. Današnji je dan prilika da istaknemo i ponovimo tvrdnju o pravu na posebnost vlastitog jezika, koji je neotuđiv dio našeg identiteta. Zahvaljujući njemu možemo učiti druge jezike, stjecati znanja i iskustva. Naše mišljenje, svijest i kreativnost upućeni su na njega kao na neupitno počelo.
U povodu obilježavanja ovoga važnog dana predlažemo vam nekoliko korisnih i zanimljivih sadržaja:
Članak s portala zadovoljna.hr: Koje greške najčešće radimo u govoru i pisanju?
te Facebook stranicu Hrvatski se voli znanjem na kojoj tijekom cijele godine možete pronaći mnoštvo zanimljivosti i korisnih informacija.
Osim toga, danas na Međunarodni dan materinskoga jezika, 21. veljače, počinje i Mjesec hrvatskoga jezika, manifestacija koju je 2014. godine pokrenuo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a završava na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 17. ožujka.
Pozivamo vas sve da tijekom sljedećih mjesec dana slavimo ljepote i vrednote hrvatskoga jezika, koji se, kako je to i davna i nedavna povijest pokazala, najbolje čuva proučavanjem, učenjem i poučavanjem.
Dan sigurnijeg interneta (Safer Internet Day – SID) jedan je od najvažnijih dana u kalendaru informacijske sigurnosti, a obilježava se diljem svijeta svake godine, drugog dana u drugom tjednu veljače. Prilika je to da se podsjetimo kako se ni u jednom trenutku ne smijemo opustiti, nego stalno moramo biti na oprezu i dobro informirani kako bismo izbjegli sve oblike internetskih prijevara.
Tema ovogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta je „Zajedno za bolji internet.“ Fokus sigurnosti na internetu se tijekom godina s kreiranja „sigurnijeg“ interneta prebacio na kreiranje „boljeg“ interneta. Bez obzira radi li se o djeci i mladima, roditeljima i skrbnicima, učiteljima i socijalnim radnicima, ili čak i predstavnicima industrije, zakonodavcima i političarima, svi imamo veliku ulogu. Upravo radi toga, svi se trebamo ujediniti kako bi internet učinili boljim mjestom na dobrobit sviju.
Kako bismo mogli djelovati u duhu ovogodišnjeg slogana, svi moramo biti dobro informirani, stoga vam nudimo pregršt korisnih informacija, brošura i videa koje možete pogledati klikom na pojedini naslov u nastavku.
YouTube kanal školske knjižnice konačno je otvoren. Nalazi se na adresi: https://www.youtube.com/channel/UCPmLA688PJ0WtfArXIKSxtQ
a možete mu pristupiti i putem poveznice (klikom na sličicu) koja se nalazi ovdje u izborniku Knjižnica, odmah ispod poveznice na Virtualnu knjižnicu.
Svrha mu je biti posrednikom sadržaja iz školske knjižnice, ali i cijele škole. Tako ćete tijekom cijele godine moći uživati u video materijalima nastalima u okviru projekta Čitam, dakle jesam koji je proveden u povodu obilježavanja Noći knjige 2021. te još nekim novima koje su naši učenici snimili protekloga mjeseca.
Osim toga, bit će tu i drugih sadržaja, ovisno o događanjima u školi i knjižnici. Trenutno je to božićna e-čestitka učenika naše škole svim svojim kolegama, nastavnicima, roditeljima, rodbini i prijateljima.
Još jednom HVALA svima koji su s nama podijelili ljekovitu moć riječi i uložili trud i vrijeme kako bismo si mogli oplemeniti dušu kad god to poželimo!
Vaša školska knjižničarka
Dragi svi,
polako pristižu nove knjige nabavljene na Interliberu. Požurite u školsku knjižnicu i izaberite si nešto za dušu!
Vaša školska knjižničarka
Budući da se u studenome obilježava Svjetski dan izumitelja, učenici prvog razreda opće gimnazije napravili su u svom holu u dvorani izložbu o značajnim hrvatskim izumiteljima – iznimnim ljudima koji su imali i imaju viziju i snagu iznjedriti bezvremena djela i izume na kojima je utemeljena suvremena znanost i tehnologija. Mnogi od tih izuma danas su dio našeg svakodnevnog života, a neki će to tek postati.
Ovoj zanimljivoj izložbi, zamišljenoj i realiziranoj kroz niz plakata i izložaka, cilj je potaknuti učeničku kreativnost i znatiželju, ali i svijest da se uz predanost, upornost i rad mogu postići iznimni rezultati.
Aktivnost je provedena u okviru izvannastavne aktivnosti pod mentorstvom profesorice Vesne Androić Hanžić i uz pomoć školske knjižničarke Margarete Miloš.
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Danas završava Mjesec hrvatske knjige koji je ove godine održan u okviru Godine čitanja, stoga je tema ovogodišnje manifestacije bila Hrvatski autori u Godini čitanja pod motom: Ajmo hrvati se s knjigom!
Dragi učenici, zahvaljujem svima koji ste uložili svoje vrijeme i trud i poslali svoje uratke na nagradni natječaj za dizajn straničnika Čitanje u tijeku... s omiljenim citatom iz djela nekog od hrvatskih autora.
Bilo je vrlo zanimljivih uradaka između kojih smo odabrali najbolje. Tri najuspješnija uratka, odnosno najbolje dizajnirana straničnika izradili su:
1. Ivano Mlinac, 1.G,
2. Lucija Ivanković, II.GT i
3. Jenny Đurović, 2.GT,
i bit će nagrađeni prigodnim knjigama, a njihovi straničnici će biti otisnuti, umnoženi i dostupni u školskoj knjižnici, moći će si ih uzeti svi učenici i nastavnici koji to budu željeli tijekom cijele školske godine 2021./2022. Tako ćemo svi zajedno razvijati kulturu čitanja, afirmirati hrvatske autore te kreativnost naših učenika.
Čitajmo da ne ostanemo bez riječi!
Vaša školska knjižničarka
Fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Dragi učenici,
zahvaljujemo svima koji ste sudjelovali i poslali svoje fotografije na nagradni natječaj Čitam i uživam!
Bilo je vrlo inovativnih i zanimljivih fotografija između kojih smo odabrali najbolje radove. Umjesto najavljena tri, nagrade će dobiti pet učeničkih uradaka jer smatramo da to zaslužuju, to su:
1. mjesto Lucija Furmek, IV.GT,
2. mjesto Ana Bilandžija,III.GT,
3. mjesto Elizabeta Rijetković, IV.GT,
4. mjesto Maja Cerovec, IV.GT,
5. mjesto Hanamarija Sabo, III.GT.
Nagrađene fotografije pogledajte na školskom Facebooku: SŠ August Šenoa Garešnica
Mjesec hrvatske knjige ove se godine održava u okviru Godine čitanja, stoga tema ovogodišnje manifestacije glasi Hrvatski autori u Godini čitanja, a moto je: Ajmo hrvati se s knjigom! Moto ima dvostruku konotaciju – asocira na hrvatsku književnost i na šaljiv način daje poticaj pojedincima da se uhvate ukoštac s knjigom i čitanjem.
U tom duhu, pozivam vas da, prigodno, nastavimo s programom Čitam, dakle jesam. Odaberite odlomak ili pjesmu iz knjige koja je na vas imala iscjeljujući učinak, pročitajte taj odlomak ili pjesmu naglas - neka vas pri tome netko snimi (ili se možete snimiti sami, ovisno o tome koji format odaberete). Ovaj put, molim vas, prednost dajte hrvatskim autorima i njihovim djelima! Vaše video snimke pošaljite na adresu e-pošte: margareta.milos@gmail.com do 25. listopada 2021. Povodom Dana školske knjižnice naše škole, 26. listopada 2021., bit će otvoren Youtube kanal školske knjižnice na kojem će biti objavljeni svi video uratci snimljeni u travnju povodom obilježavanja Noći knjige te sve vaše nove snimke koje pošaljete.
Osim toga, Mjesec hrvatske knjige ćemo u školi obilježiti i nagradnim natječajem za kreativni dizajn straničnika (bookmarkera) s omiljenim citatom iz djela nekog od hrvatskih autora, dakle isključivo iz hrvatske književnosti. Radni naziv natječaja je Čitanje u tijeku...
Propozicije natječaja možete otvoriti i pročitati OVDJE ili u dokumentu priloženom pod OPŠIRNIJE.
Tri najuspješnija uratka, odnosno najbolje dizajnirana straničnika, će biti nagrađena prigodnim knjigama, a nagrađene straničnike ćemo otisnuti i umnožiti. Nagrađeni straničnici će biti dostupni u školskoj knjižnici i moći će si ih uzeti svi učenici koji to budu željeli tijekom cijele školske godine 2021./2022. Tako ćemo svi zajedno razvijati kulturu čitanja, afirmirati hrvatske autore te kreativnost naših učenika sudionika nagradnog natječaja.
Veselim se našoj ponovnoj suradnji! Vaša školska knjižničarka
Dragi učenici,
u godini smo čitanja te s novom školskom godinom u knjižnici nastavljamo s nagradnim natječajima. Ovoga puta radi se o nagradnom foto natječaju pod nazivom Čitam i uživam! za koji je potrebno snimiti fotografiju koja vas prikazuje tijekom čitanja u slobodno vrijeme. Fotografija treba prikazivati vas samostalno ili u društvu prijatelja na vašem omiljenom mjestu za čitanje ili neku od situacija kada rado čitate. Dakle, potrebno je „uhvatiti“ i okoliš, odnosno kontekst i atmosferu u kojoj se osjećate ugodno i volite čitati za svoju dušu. Svrha natječaja je da fotografijom potaknete i svoje vršnjake na čitanje iz zadovoljstva u slobodno vrijeme.
Svaki učenik može poslati maksimalno tri fotografije. Vaše fotografije možete slati na adresu: margareta.milos@gmail.com do 14. listopada 2021.
Proglašenje pobjednika će biti 15. listopada, kada počinje Mjesec hrvatske knjige. Tri najbolje fotografije će, naravno, dobiti knjige za nagrade, a najuspješnije pristigle fotografije će biti uvrštene u virtualnu izložbu.
Knjižničarka
Sretan vam Međunarodni dan pismenosti!
Kako uz dobre želje obično dolazi i neki poklončić, svi zaljubljenici i štovatelji hrvatske kulturne baštine i pismenosti mogu danas prigodno s web stranice Staroslavenskog instituta (www.stin.hr) besplatno preuzeti knjižicu »Glagoljica za znatiželjne«, u spomen prvoga pisma kojim je pisan hrvatski jezik.
„Koju važnu poruku krije prvih devet glagoljičnih slova?
Što je češki kralj i njemački car Karlo IV. tražio od hrvatskih glagoljaša?
Koja glagoljaška mjesta trebate posjetiti?
Tko su glagoljaški apostoli?
Što u ovoj knjižici radi Luka Modrić?
Na ta i druga zanimljiva pitanja odgovore ćete naći u sažetome i zanimljivome štivu koje možete preuzeti na svoje računalo, tablet ili pametni telefon isključivo na današnji Međunarodni dan pismenosti.“
Zahvaljujemo Institutu na ovako krasnom daru!
A najbolji su darovi koji se množe dijeljenjem, stoga budite i vi ambasadori glagoljice i podijelite ovu vijest danas sa svima željnima znanja o tome drevnom pismu!
Izložba učenica iz 2.GT i 3.G o garešničkim velikanima Mikeu Vuceliću i Ivi Robiću bila je vrlo zapažena i posjećena na Garešnica infinity Festivalu. Kako bi izložbu mogla pogledati i šira publika, ostvarena je suradnja između naše srednjoškolske knjižnice i Knjižnice i čitaonice „Đuro Sudeta“ Garešnica. Budući da se od 16. do 20. srpnja 1969. odvijala povijesna svemirska misija Apollo XI, tijekom koje su se ljudi spustili na Mjesec, prvi dio izložbe o Mikeu Vuceliću, koji je bio iznimno važan dio te misije, postavljen je u izlogu naše gradske knjižnice početkom srpnja, gdje će ostati do kraja mjeseca. Drugi dio izložbe o Ivi Robiću bit će postavljen, na istom mjestu, početkom kolovoza i bit će ju moguće pogledati do početka rujna.
Jučer je, uz istoimeni koktel naših kreativnih ugostitelja, lansiran prvi GiF. Radi se o projektu popularizacije znanosti i glazbe, inspiriranom Mikeom Vucelićem i Ivom Robićem, koji je proizašao iz našeg velikog projekta Mogućnosti turističke ponude grada Garešnice koji je proizašao iz školske knjižnice i smo provodili od 2013. do 2018. godine.
Naši su učenici izradili izložbu o Vuceliću i Robiću, pripremali svemirske koktele za male i velike posjetitelje te volontirali na radionici Hrvatske zajednice tehničke kulture. Zahvaljujemo svima na uloženom vremenu i trudu!
Bilo je zabavno, zanimljivo i inspirativno. Veselimo se sljedećoj godini kada ćemo se događanju pridružiti i sa svojim radionicama koje su već u planu, a sve u koordinaciji i suradnji Udruge profesor Baltazar sa školskom knjižnicom i zainteresiranim kolegama nastavnicima.
Danas je Svjetski dan knjige i autorskih prava, a mi ga u Hrvatskoj već desetu godinu obilježavamo kroz programe i aktivnosti ujedinjene u manifestaciju pod nazivom Noć knjige. Zahvaljujem svima koji ste sudjelovali u obilježavanju ovoga važnog dana svojim pisanim radovima, komentarom na forumu ili snimanjem videa.
U realizaciju programa povodom obilježavanja Noći knjige 2021. u našoj školskoj knjižnici pod nazivom Čitam, dakle jesam snimanjem videa uključili su se naši sadašnji učenici, prijašnji učenici naše gimnazije i nastavnici. Svatko od sudionika je odabrao odlomak ili pjesmu i podijelio svoj doživljaj s nama. Od srca zahvaljujem svima na sudjelovanju!
Video objave pogledajte na školskom Facebook profilu.
Uživajte u ljekovitoj moći riječi!!!
Vaša školska knjižničarka
Danas obilježavamo Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Odlukom Hrvatskog sabora ovaj dan se obilježava 14. travnja, na dan kada je naziv krčki pršut registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, 2015. godine. To je bila prva registracija zaštićene oznake iz EU sustava kvalitete koju je ostvario jedan od hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Europska unija još je devedesetih godina uspostavila jedinstven sustav koji omogućuje zaštitu naziva tradicionalnih proizvoda čija kvaliteta i posebne značajke nastaju pod utjecajem ljudskih ili prirodnih čimbenika specifičnih za određeno zemljopisno područje ili su pak proizvedeni prema tradicionalnim recepturama ili metodama proizvodnje. Takvi proizvodi označeni su znakom za zaštićenu oznaku izvornosti, zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet. Upravo taj znak na ambalaži proizvoda, neposredno uz naziv, potrošaču jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i lokalnog podrijetla.
Prenošenjem znanja o značenju zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta, kao i informiranju o proizvodima čiji nazivi su zaštićeni i registrirani kao jedna od spomenutih oznaka, pomažemo proizvođačima u promociji njihovih proizvoda, a mi kao potrošači učimo kako prepoznati autentičan tradicionalni proizvod.
Dragi učenici,
ova je godina za sve prijatelje knjige i čitanja posebna po mnogočemu, a dvije najistaknutije činjenice su da je proglašena Godinom čitanja te obilježavamo desetu jubilarnu Noć knjige.
Posljednjih mjeseci se puno govorilo o virusima i mogućim lijekovima. Osim o zdravlju tijela, treba brinuti i o zdravlju duše, a za to zdravlje od davnina je, i još uvijek jest, ponajbolji lijek upravo knjiga. Zato nije neobično da je ovogodišnja tema Noći knjige Ljekovita moć knjige.
Pozivam Vas da Noć knjige 2021. u školi obilježimo na tri načina, odaberite aktivnost koja vam od ponuđenih najviše odgovara:
1.) zavirite u svoja sjećanja, u misli i emocije te preporučite svojim prijateljima, kolegama, nastavnicima... jednu, dvije, tri ili više knjiga, koje ste pročitali, koje su vama bile ljekovite i koje biste im prepisali „kao lijek“. Svoje preporuke, molim Vas, napišite/objavite na školskoj web stranici u izborniku Knjižnica u podizborniku Forum - ulogirajte se sa svojim AAI@EduHr korisničkim identitetom; klikom na NOĆ KNJIGE 2021. otvorite aktualni forum te tijekom iduća dva tjedna objavite svoje preporuke. Podijelite s nama svoja iskustva i razmišljanja, ne trebate pisati eseje, dovoljne su dvije rečenice.
2.) odaberite odlomak ili pjesmu iz knjige koja je na Vas imala iscjeljujući učinak, pročitajte taj odlomak ili pjesmu naglas - neka vas pri tome netko snimi kako čitate te pošaljite Vašu video snimku na adresu e-pošte: margareta.milos@gmail.com. Vaš video će biti objavljen na školskoj web stranici i školskom Facebook profilu 23. travnja 2021. kako bismo s ostalima podijelili ljekovitu moć riječi,
3.) posljednjih mjeseci se mnogo govorilo o virusima i mogućim lijekovima; osim o zdravlju tijela, treba brinuti i o zdravlju duše, a za to zdravlje od davnina je, i još uvijek jest, ponajbolji lijek knjiga, stoga nije neobično da je tema literarnog natječaja organizacijskog odbora Noći knjige, u suradnji s Hrvatskom udrugom školskih knjižničara, za učenike osnovnih i srednjih škola Ljekovita lektira.
Tijekom odrastanja mnogi učenici u knjigama/lektirama pronalaze lijek za stvarnost u kojoj se nalaze – lijek za prvu ljubavnu bol, za poneki bolan nesporazum ili životno iskustvo s kojim se u trenutku bore. Odrastanje je stalni rast, svladavanje vremenskoga tijeka koji od nas uvijek traži više i više… Mogu li nam knjige u tome pomoći? Upravo one koje možda ne bismo sami odabrali, ali su nam došle pod ruku jer su bile propisana lektira, i uvukle nam se u dušu i tamo napravile nježne, ali nama vidljive i znane promjene? O tim promjenama želimo saznati iz vaših radova, upravo o tome tihom i dugotrajnom, a ponekad i o munjevitom i snažnom učinku koji su u nama i na nama izazvale knjige, i to upravo one s lektirnoga popisa.
Vaš zadatak: Zamislite da ste nevidljivi liječnici duša učenika koji dolaze. Koju biste im lektiru prepisali kao lijek – i zašto? Može li se svakom vremenu preporučiti neka knjiga kao lijek? Zavirite u svoje kućne i školske knjižne apoteke i u njima potražite ljekovitu literaturu. Postavljena su mnoga pitanja, na vama je da pošaljete svoje odgovore u prozi ili stihu. Tekstu možete dati naslov Ljekovita lektira ili mu dajte svoj koji mu bolje odgovara, a ispod samoga teksta navedite ime i prezime autora knjige i njezin naziv. Svoje radove pošaljite do četvrtka 15. travnja na adresu e-pošte: margareta.milos@skole.hr.
Radujem se ljekovitim preporukama, inspiraciji, radovima... kojima ćemo proslaviti trajnu vrijednost knjiga u našim životima.
Vaša školska knjižničarka
Još od 1991. svake godine od 11. do 17. ožujka obilježavamo Dane hrvatskoga jezika. Godine 1997. Hrvatski sabor je donio službenu o tome u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. S Danima hrvatskoga jezika završava Mjesec hrvatskoga jezika.
Ove će godine, iz svima dobro poznatih razloga, izostati uobičajene aktivnosti poput radionica i predavanja za učenike. Međutim, ako ima volje, ima i načina.
Ove godine predlažemo da obilježavanje ove značajne kulturne manifestacije svi zajedno provedemo posvećujući hrvatskom jeziku osobit značaj i pažnju kroz učenje i unaprjeđivanje svojeg znanja o jeziku. Stoga, konzultirajte neki od predloženih izvora, proširite spoznaje, poboljšajte usmenu i pisanu komunikaciju...
Čuvajmo tako naše jezično blago!
Jučer je započeo Mjesec hrvatskoga jezika. Ovom manifestacijom, koju je pokrenuo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, želi se istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću.
Kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika uzet je Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače, a završetak je 17. ožujka, na dan objave „Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika“ iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču o materinskom hrvatskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.
Hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samobitnost i samosvojnost bez obzira na silne pritiske koji su u povijesti dolazili s raznih strana. Uzeo je ponešto od svakoga jezika koji ga je okruživao ili mu se silom nametao i preživio te je danas življi nego ikad. Slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a na međunarodnoj sceni zadobio je veliko priznanje postavši 24. službenim jezikom Europske unije.
Osim toga, danas obilježavamo Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Tim povodom dijelimo s vama poveznice na vrlo korisne stranice koje je izradio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Pod prvom saznajte više o hrvatskome jeziku i potražite pravopisne i jezične savjete na poveznicama koje se nalaze na dnu stranice, a na drugoj saznajte više o glagoljici i provjerite svije znanje o njoj putem poveznica u tekstu.
Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva
Uživajte u našem jezičnom blagu!
Izvor tekstova i fotomaterijala: ihjj.hr
Internetske sadržaje možemo stvarati svi, a pitanje kojim se moramo pozabaviti, također svi, je stvaramo li ih s ciljem unaprjeđenja društvene svijesti, razmjene znanja i ideja te stvaranja novih partnerstava.
Inicijativa obilježavanja Dana sigurnijeg interneta pokrenuta je 2004. godine, a provodi se u više od 140 zemalja s ciljem promicanja i poticanja sigurnijeg i odgovornijeg korištenja tehnologije i mobilnih uređaja među djecom, mladima, ali i odraslima.
Stoga vam, povodom obilježavanja ovogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta, predlažemo nekoliko aktivnosti:
- ovdje možete pronaći sve materijale i obavijesti vezane za Dan sigurnijeg interneta: https://csi.hr/dan-sigurnijeg-interneta/,
- pročitajte brošuru „Upoznajmo i prepoznajmo e-nasilje“,
- posjetite stranicu udruge roditelja Korak po korak i pogledajte filmić „Cyberbullying: postoji izlaz!“,
- posjetite facebook stranicu “Dosta je mržnje”.
Zajednička nam je zadaća stvarati odgovorno i sigurno online okruženje za sve!
Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata, a obilježava se diljem Europe s posebnim naglaskom na obrazovanju mladih generacija.
Ovaj se Dan obilježava diljem Europe, a u najvećem broju europskih zemalja za datum obilježavanja izabran je 27. siječnja, na dan kada je 1945. godine Crvena armija oslobodila 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj.
Djevojčica Anne Frank simbol je borbe ne samo protiv nacizma, nego i protiv nečovječnosti u svakom obliku. Pisala je dnevnik i kratke priče. Njezine riječi i misli pokazuju izuzetnu zrelost i pamet. Anne je pisala o životu, ljubavi, dobroti, a i u najtežim trenucima nije izgubila pozitivan i optimističan duh.
Prisjetimo se citata i riječi koje ne blijede, štoviše, kako vrijeme prolazi, zvuče sve snažnije i mudrije. Riječi protiv kojih svako zlo gubi bitku. Pročitajte 18 citata Anne Frank koje moraju znati i naši praunuci /preuzeti su s portala Zadovoljna.hr/.
Međunarodni dan darivanja knjiga volonterski je projekt kojim se želi probuditi ljubav prema čitanju i darivanju, stoga se i naša škola uključila u akciju gradske knjižnice koja započinje danas i trajat će do 11. veljače. Inače, Međunarodni dan darivanja knjiga ćemo, kao i svake godine, obilježiti 14. veljače.
Pozivam Vas da se pridružite akciji “Čitam, dam, sretan sam – svoju knjigu daruj i tuđe srce obraduj!” koja se u Hrvatskoj organizira u okviru nacionalne kampanje “Čitaj mi!”. Knjige i/ili slikovnice koje želite darovati možete donijeti u školu i odložiti ih u kutiju pripremljenu za tu namjenu na stolu u hodniku ispred zbornice.
Po završetku akcije, sve knjige i slikovnice prikupljene u školi odnijet ćemo u Knjižnicu i čitaonicu "Đuro Sudeta" Garešnica koja će ih proslijediti jednom od domova za starije i nemoćne u Garešnici te djeci s potresom pogođenih područja.
Vaša školska knjižničarka
Puno je različitih korisnih razloga za poticanje čitanja, ali jednako je tako važno da čitanje razvija samosvijest, samopouzdanje i vrijednosti koje nisu uvijek vidljive, ali su dugoročno važne za kvalitetu života pojedinca i opće dobro zajednice. Znanstveno je dokazano da djeca kojima se čita od male dobi razvijaju maštu, smisao za humor, kritičko razmišljanje, empatiju, aktivno slušanje, da lakše povezuju uzročno – posljedične odnose i imaju širok vokabular.
Čitanjem se možemo staviti u situacije u kojima se u stvarnom životu možda nikad ne bismo našli. Pismenost je sposobnost čitanja i pisanja što se čini prilično jednostavnom definicijom. Ali to baš i nije tako. Između dviju krajnosti ovladavanja pisanjem i čitanjem s jedne strane i potpune nepismenosti s druge strane nalaze se mnogi prijelazni stupnjevi: pismenost je stvar stupnja. Dakle, pročitati nešto i razumjeti dva su vrlo različita stupnja čitalačke pismenosti.
Identifikacijski modeli koji se javljaju u književnosti nude mogućnosti za uspješnije razumijevanje međuljudske komunikacije, bolje rješavanje konflikata ili potpunije shvaćanje onoga što nam u životu pomaže ili što nam prijeti. Čitanje povećava emotivnu inteligenciju i toleranciju. Puno je različitih emocionalno-spoznajnih, stručnih i korisnih razloga za poticanje čitanja, ali jednako tako je važno čitanje koje razvija samosvijest, samopouzdanje i vrijednosti koje nisu uvijek mjerljive, vidljive, ali su dugoročno važne za kvalitetu života pojedinca i opće dobro zajednice. Upravo zato je 2021. godina pravi trenutak za proglašavanje Godine čitanja u kojoj će cijela Hrvatska čitati zajedno.
Jednako kao što čitanje doprinosi razvoju društva, tako i društvo treba omogućiti usvajanje i razvijanje čitateljskih navika i oblikovanje kompetentnih čitatelja. Proglašenje 2021. Godinom čitanja ima upravo tu svrhu!
Hrvatska Vlada podržala je prijedlog Ministarstva kulture i medija da se 2021. godina proglasi Godinom čitanja u Hrvatskoj uz slogan „Čitajmo da ne ostanemo bez riječi”.
Tijekom Godine čitanja mnoge kulturne organizacije osmislit će i provoditi nove aktivnosti (dodijeliti nagrade za najbolju knjižaru, objaviti natječaj za najbolju video najavu knjige za učenike osnovnih i srednjih škola, proglasit će se ‘ambasadori čitanja’, organizirati međunarodna konferencija o čitanju, dodijeliti nagrada mladih za književnost, organizirati ‘mala noćna čitanja’ i dr.) koje će doprinijeti afirmaciji čitanja.
Naša škola će se također priključiti afirmaciji čitanja tijekom ove godine s vlastitim aktivnostima te uključivanjem u aktivnosti MZO-a, AZOO-a i ostalih kulturnih organizacija.
Teško je pred žrtvom Grada iznaći prave riječi...
Možda nam u tome mogu pomoći svjedočanstvo i neiscrpne rečenice Siniše Glavaševića koji je u svoje 24 priče dotaknuo gotovo sve životne teme...
Pročitajte ih klikom na naslov Priče iz Vukovara. Digitalizirali su ih u vukovarskoj Osnovnoj školi Siniše Glavaševića kako bi nam svima uvijek bile dostupne za čitanje.
Da se žrtva Grada i heroja koji su ga branili nikada ne zaboravi!!!
Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige bio je posvećen je planetu Zemlji pod motom Razlistaj se!. Između ostalih aktivnosti, organizirana su i dva nagradna natječaja.
Za grafički natječaj trebalo izraditi digitalni straničnik (bookmarker) prema objavljenim propozicijama. Tri najbolja straničnika su dizajnirali: Ivan Komugović, 3.GT, Anamarija Baltorić, 3.GT i Sara Lovrić, 3.GT.
Na foto natječaju na temu Priroda okom čitatelja bilo je potrebno povezati književnost s prizorom iz prirode. Najbolju fotografiju na natječaj poslala je Katja Klar iz II. razreda grafičkih tehničara.
Zahvaljujemo svim učenicima koji su poslali svoje uratke na natječaje i čestitamo najuspješnijima, koji će za nagradu dobiti knjige s fotografije, te ih pozivamo da dođu po njih u školsku knjižnicu.
Na inicijativu Svjetskog pokreta za ljubaznost, u Tokyju je 13. studenog 1998. godine održana konferencija o ljubaznosti i tom je prilikom donešena posebna deklaracija koja među ostalim govori o toleranciji i prihvaćanju različitosti. Naglašavajući važnost spomenute deklaracije, upravo je 13. studeni odabran kao Svjetski dan ljubaznosti.
Ljubaznost je potpuno besplatna, a dovoljna je da nam uljepša dan i vrati osmijeh na lice. Suvremena psihologija je utvrdila da ljubaznost prema drugima povećava našu sreću. Pogledajte o tome video animaciju „Mijenjanje svijeta ljubaznošću“.
Obilježimo Svjetski dan ljubaznosti svi zajedno!
Nasmiješimo se i pomozimo kolegama, udijelimo nekome kompliment, poklonimo čokoladu prijatelju ili nazovimo nekoga koga dulje vrijeme nismo vidjeli ili čuli. I ne, ne šaljimo poruke, nazovimo!
Neka nam poznata izreka Mahatme Gandhija „Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“ bude lajtmotiv današnjeg dana, ali i Međunarodnog dana tolerancije koji se obilježava 16. studenog i također ukazuje na poštovanje i uvažavanje drugačijih od nas! Tako ćemo polako širiti krugove dobrote i ljubavi te će Ghandijeva poruka postati lajtmotiv i svih ostalih dana u našem životu.
Današnji dan posvećen je ljudima koji su imali viziju, volju i snagu iznjedriti bezvremena djela i izume na kojima je utemeljena suvremena znanost i tehnologija, a mnogi od tih izuma su danas dio našeg svakodnevnog života.
Neki od ovih velikana rođeni su u Hrvatskoj, a neki su ju prigrlili svim srcem kao svoj dom. Na poveznicama u nastavku pročitajte više o hrvatskim izumiteljima i izumima koji su mijenjali svijet!
Hrvatski izumitelji koji su mijenjali svijet – sa stranice Infodom.hr
Hrvatski izumitelji kroz povijest – katalog izložbe Hrvatskog državnog arhiva
MEĐUNARODNI DAN INTERNETA
Margareta Miloš / datum: 29. 10. 2020. 15:46
Ovo otkriće zauvijek je promijenilo način na koji svijet komunicira, kupuje, putuje, uči i informira se o trenutnim događanjima. Iako otkriće interneta ne bi bilo moguće bez prijašnjih značajnih otkrića, teško je naći bilo koji izum koji je imao ovakav utjecaj na čovječanstvo.
Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj 75% roditelja određuje pravila korištenja elektroničkih uređaja što se tiče vremena, ali ne i sadržaja. Djeca na internetu mogu biti izložena različitim rizicima - od neprikladnog sadržaja, preko neugodnih poruka vršnjaka, pa sve do potencijalnih predatora. Stoga vam, uz obilježavanje Međunarodnog dana interneta, preporučujemo niz korisnih stranica i sadržaja s informacijama i uputama o sigurnosti na internetu:
DAN ŠKOLSKE KNJIŽNICE
Margareta Miloš / datum: 26. 10. 2020. 10:56
Danas obilježavamo Dan školske knjižnice. Tim povodom formiran je novi podizbornik, ovdje u izborniku Knjižnica, pod nazivom Učimo kako učiti. U njemu možete pronaći niz vrlo korisnih video priloga koje je izradio Centar za istraživanja i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (CIRO – IDIZ) za Ministarstvo znanosti i obrazovanja s ciljem poticanja kompetencije učiti kako učiti kod učenika osnovnih i srednjih škola.
Dijelim njihove video materijale jer su zaista korisni i mogu biti od velike pomoći svakom učeniku, ali i roditeljima kako bi bolje razumjeli svoju djecu i mogli im kvalitetnije pomoći na njihovom obrazovnom putu, koji je zapravo put u život.
U video prilozima pogledajte kako bolje, brže i lakše učiti, kako planirati učenje, kako postavljati ciljeve učenja, kako upravljati emocijama pri učenju te povećati interes i motivaciju za učenje, koje su najbolje strategije pamćenja, aktivnog čitanja i pisanja te kako napredovati i biti još bolji.
Radujem se vašoj suradnji i svakom vašem uspjehu!
Knjižničarka
IDEJE ZA IZRADU STRANIČNIKA
Margareta Miloš / datum: 20. 10. 2020. 16:31
Povodom Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica slijedi nekoliko kreativnih ideja za izradu straničnika kod kuće, budući da ih ove godine ne možemo zajedno izrađivati u knjižnici. Ideje i upute pronađite klikom na pojedinu poveznicu.
https://www.pumpkinemily.com/2019/01/3-easy-diy-bookmark-ideas.html
https://www.pinterest.com/pin/164099980155028929/?nic_v2=1a1wFOvIC
https://www.weareteachers.com/diy-bookmarks/
https://www.youtube.com/watch?v=iiV-ML9V83g
P.S. Ovo su samo primjeri. Dajte mašti na volju. Slobodno ih personalizirajte, preradite, učinite ih "svojima". Budite kreativni i uživajte!
OBILJEŽIMO DAN KRAVATE - DAN DOSTOJANSTVA I ZAJEDNIŠTVA
Margareta Miloš / datum: 16. 10. 2020. 09:25
U vrijeme Tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću (1618.-1648.), hrvatski vojnici posvuda na glasu kao iznimni ratnici, pristupili su francuskoj kraljevskoj vojsci. Pored vojne vještine odlikovali su se i jednim detaljem. Nosili su rupce omotane oko vrata. Taj rubac zavezan u čvor brzo se proširio i kao modni detalj te preuzima etničko ime: naziv za narod – Cravates (Croates, Hrvati), a postaje i naziv za predmet – kravatu.
Kravatu kao znak otmjenosti i samosvijesti nose stoljećima ljudi diljem svijeta. S obzirom da potječe od Hrvata, Hrvatski sabor 2008. godine iskazao je kravati posebnu počast proglasivši 18. listopada Danom kravate u Republici Hrvatskoj.
Svijet i moda svakodnevno se mijenjaju, ali vrijednosti koje kravata simbolizira uvijek će biti prisutne među nama: ljubav i vjernost, ljudsko dostojanstvo, sklad slobode i odgovornosti, kultura i civilizacija, proslava i svečanost...
Pridružimo se i ove godine obilježavanju Dana kravate. Pozivamo sve učenike i nastavnike, budući da je ove godine Dan kravate u nedjelju, da u ponedjeljak 19. listopada, odaberu i svežu kravatu, učenice i nastavnice umjesto kravate mogu vezati rubac. Svi učenici i učenice koji u školu dođu urešeni kravatama i rupcima bit će oslobođeni usmenog ispitivanja. Učenici i nastavnici urešeni kravatama ili rupcima tako će ostvariti simboličku komunikaciju unutar školske zajednice te nastaviti tradiciju naših predaka koju je prepoznao i prihvatio cijeli svijet.
MJESEC HRVATSKE KNJIGE
Margareta Miloš / datum: 15. 10. 2020. 13:11
Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je planetu Zemlji - u povodu 50. obljetnice obilježavanja Dana planeta Zemlje. Moto ovogodišnje manifestacije je Razlistaj se!
Unatoč tome što su naše djelovanje i dinamika doživjeli promjene i što smo se svi morali prilagoditi novonastalim pandemijskim okolnostima, Mjesec hrvatske knjige ćemo u školi dostojno obilježiti suradnjom i aktivnostima na mreži.
Pozivam sve učenike i nastavnike da na forumu u izborniku Knjižnica napišu kratku preporuku o svojoj najdražoj knjizi o planetu Zemlji ili o ekologiji. Dakle, potražite ovdje u izborniku Knjižnica podizbornik Forum; ulogirajte se sa svojim AAI@EduHr korisničkim identitetom; klikom na MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2020. otvorite aktualni forum te tijekom iduća tri tjedna objavite svoje odgovore / preporuke. Nije potrebno pisati eseje, dovoljne su dvije rečenice.
Također, pozivam sve učenike na sudjelovanje u nagradnim natječajima:
- na foto natječaju na temu Priroda okom čitatelja potrebno je povezati književnost s prizorom iz prirode (sve može biti inspiracija - omiljeni lik, stih, citat, roman, književnik… – budite kreativni!),
- na grafičkom natječaju treba izraditi digitalni straničnik (bookmarker) u duhu mota Razlistaj se!, dakle, na temu prirode.
Detalje i propozicije nagradnih natječaja pročitajte OVDJE.
Najbolja tri uratka na svakom natječaju za nagradu će, naravno, dobiti prigodne knjige.
Veselim se našoj virtualnoj suradnji! Vaša knjižničarka
MEĐUNARODNI MJESEC ŠKOLSKIH KNJIŽNICA
Margareta Miloš / datum: 01. 10. 2020. 12:31
Listopad je Međunarodni mjesec školskih knjižnica, to je godišnja proslava školskih knjižnica širom svijeta. Tradiciju slavljenja dana školskih knjižnica započela je 1999. godine bivša predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara (International Association of School Librarianship) Blanche Wools sa Svjetskim danom školskih knjižnica. Zbog potrebe za fleksibilnošću, 2008. godine proslava je prerasla u Međunarodni mjesec školskih knjižnica kako bi knjižnice diljem svijeta mogle odabrati dan u mjesecu koji najbolje odgovara njihovim potrebama.
U našoj će se školi Dan školske knjižnice ove godine obilježiti 26. listopada. Od toga će dana učenici moći koristiti video materijale u novom izborniku Učimo kako učiti. Osim toga, tijekom mjeseca će biti ponuđeno nekoliko kreativnih ideja za izradu straničnika kod kuće, budući da ih ove godine ne možemo izrađivati u knjižnici, a u pripremi je još nekoliko aktivnosti na daljinu. Za početak toplo preporučam sadržaje iz Virtualne knjižnice koji mogu biti itekako korisni za pisanje domaćih zadaća, tijekom učenja i/ili istraživačkih zadataka te pisanja referata. Virtualnoj knjižnici možete pristupiti na poveznici: https://sites.google.com/view/virtualna-knjinica-s-august-en/home.
Vaša knjižničarka
MEĐUNARODNI DAN KULTURNE BAŠTINE
Margareta Miloš / datum: 23. 9. 2020. 13:10
Postoji li bolji način za obogaćivanje naših života od interakcije s nečim što je toliko važno za naš identitet?
Tisuću godina hrvatske povijesti zapisano je glagoljicom. Najstariji hrvatski epigrafski spomenici i tisuće stranica najvrjednijih knjiga i dokumenata ispisanih njome svjedoče o dugovječnosti i neprekidnu razvoju hrvatske kulture, koja je to pismo ne samo prigrlila, već ga i od 13. stoljeća oblikovala u novi, vlastiti sustav poznat kao uglata ili hrvatska glagoljica. Taj je novi i za hrvatsku kulturu specifičan tip glagoljskoga pisma tijekom stoljeća postao jednim od središnjih simbola našega kulturnog identiteta. Zato je potrebno neprestano promicati ovu čuvaricu našega identiteta i kulture, najstarije pismo hrvatskoga naroda koje nas je umnogome odredilo.
U tome duhu, preporučujem da danas, povodom obilježavanja Međunarodnog dana kulturne baštine, pogledate video o dragulju naše baštine – glagoljici.
Uživajte u njezinoj ljepoti i raskoši koje u videu predstavlja Siniša Reberski, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti: https://www.youtube.com/watch?time_continue=7&v=yHxD0BC0JRU&feature=emb_logo .
NOVO RADNO VRIJEME ŠKOLSKE KNJIŽNICE
Margareta Miloš / datum: 10. 9. 2020. 11:45
S obzirom na novi raspored sati i nastave u smjenama, od danas je novo radno vrijeme školske knjižnice u radu s korisnicima ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8.00 do 14.00 sati, a utorkom i četvrtkom od 12.00 do 18.00 sati, kako bi učenici druge smjene imali mogućnost dolaska u knjižnicu i posudbe građe pod velikim odmorom popodne.
"ŠALABAHTERI" ZA NASTAVU NA DALJINU
Margareta Miloš / datum: 27. 4. 2020. 12:31
"Šalabahteri" za nastavu na daljinu obuhvaćaju sadržaje vezane uz pravila komunikacije putem e-maila, preferirane stilove učenja, metodu učinkovitog učenja, aktivno čitanje i načine navođenja bilješki, pamćenje i tehnike lakšeg zapamćivanja te organizaciju pisanja eseja ili seminara. Materijale možete pogledati i preuzeti klikom OVDJE.
PRAVILA LIJEPOG PONAŠANJA I KOMUNICIRANJA NA INTERNETU
Margareta Miloš / datum: 14. 4. 2020. 10:52
Sadržaj je pripremila Silvia Vladić Vrban, prof. hrvatskog jezika u Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi u Zagrebu i voditeljica Udruge Media talenti. Nakon video lekcije, možete riješiti i kviz o sigurnom i odgovornom ponašanju na internetu, koji je također pripremila prof. Siliva Vladić Vrban. Članak i video lekciju otvorite klikom OVDJE.
PODIJELI, PODRŽI, IZDRŽI I #OSTANIDOMA
Margareta Miloš / datum: 1. 4. 2020. 11:08
Pročitajte OVDJE izvrstan članak s portala Vrata zdravlja o trenutnoj situaciji te kako svatko od nas može biti odgovoran i dati svoj doprinos očuvanju svog i zdravlja svoji bližnjih. Inače, svi članci na portalu sadrže službene, provjerene informacije, a napisani tekstovi su stručni i korisni, sastavljeni u namjeri da doprinesu našoj snazi da svi zajedno iznesemo ovu situaciju na najbolji mogući način.
ISTINITE I LAŽNE VIJESTI
Margareta Miloš / datum: 25. 3. 2020. 18:40
Ovih dana preplavljeni smo mnoštvom informacija u virtualnom prostoru. Kako se snaći i prepoznati one prave i vjerodostojne pročitajte u člancima na poveznicama u nastavku:
Nastali u partnerstvu s Veleposlanstvom Kraljevine Švedske, u sklopu 2. Dana medijske pismenosti na portalu medijskapismenost.hr pronađite edukativne materijale i video uratke “Fake ≠ fact: Uvođenje kritičkog vrednovanja izvora u učionice”, namijenjene srednjoškolcima i njihovim nastavnicima.
Poveznica donosi članak Društvene mreže i platforme u borbi protiv dezinformacija o koronavirusu koji se bavi problemom dezinformacija. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tu je situaciju, koja prati pandemiju koronavirusa, nazvala infodemijom – zbog obilja informacija čiju točnost nije uvijek lako provjeriti. U članku se poziva sve na kritičko razmišljanje i informiranje izravno na stranicama relevantnih organizacija.
Kako prepoznati istinitu vijest od one lažne i kome vjerovati pročitajte u članku na poveznici Istinita ili lažna vijest – kako ih prepoznati? Inače, platforma sini.hr, na kojoj je objavljen ovaj članak, uključuje edukativne sadržaje za djecu, mlade i roditelje o zaštiti na internetu i sigurnom korištenju mobilnih uređaja i novih tehnologija. Ova platforma je projekt koji je realizirao Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u suradnji s Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti (HAKOM), A1 Hrvatska, Hrvatskim Telekomom i Tele2 koji su potpisali Povelju o sigurnosti i zaštiti djece na internetu, kojom se želi pokazati zajednička predanost cilju stvaranja boljeg interneta.
U još jednom članku OVDJE pročitajte o raskrinkanim dezinformacijama o koronavirusu koje se šire internetom te službenim informacijama Svjetske zdravstvene organizacije i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Svatko od nas ima zadatak i odgovornost sustavno provjeravati izvore informacija na internetu, kojim se svakodnevno služimo. Kako ih kritički vrednovati te na što trebamo paziti prilikom pretraživanja interneta pročitajte u članku OVDJE. Članak je preuzet sa stranice medijskapismenost.hr.
Na današnji dan 1967. godine u Matici hrvatskoj je prihvaćena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, stoga je 13. ožujka izniman datum. Deklaracija je zahtijevala ravnopravnost četiriju jezika – hrvatskog, srpskog, slovenskog i makedonskog, dakle tražila je očekivanu pa i zajamčenu ravnopravnost naroda, putem ravnopravnosti jezika - stoga ju možemo smatrati jednim od temelja hrvatske državnosti. Do 15. ožujka potpisale su je sve relevantne udruge i ustanove, a objavljena je u Telegramu 17. ožujka 1967. godine. U spomen na deklaracijska zbivanja obilježavamo Dane hrvatskoga jezika koji se svake godine održavaju od 11. do 17. ožujka. S njima završava i Mjesec hrvatskoga jezika.
U povodu Dana hrvatskoga jezika, učenice prvog razreda grafičkih tehničara su, u suradnji s knjižničarkom, izradile vrlo informativan i poučan pano, a predavanje profesora Igora Marka Gligorića, najavljeno za utorak 17. ožujka, slijedom uputa o odgodi svih skupova i organiziranih okupljanja, odgađa se do daljnjega.
Danas je na galeriji ispred školske knjižnice održana eko radionica u sklopu projekta Grada Garešnice „Edukacijom do podizanja svijesti o zaštiti prirode i okoliša na području grada Garešnice“.
Na početku je za učenike održana prezentacija vezana uz projekt, razvrstavanje otpada i važnost zaštite okoliša u kojem živimo, a nakon toga su učenici u skupinama izrađivali kreativne stvari od prikupljenog otpada. Svi su se zaista potrudili i napravili pregršt izvrsnih uradaka. Najbolji i najkreativniji učenički radovi bit će nagrađeni i izloženi na kraju projekta.
Radujemo se što smo ostvarili suradnju s Gradom i bili dio ovoga projekta, jer u školi već neko vrijeme razmišljamo zeleno, imamo zelene otoke te tako nastojimo osvijestiti učenike da se svi zajedno moramo odgovorno ponašati prema prirodi te što više odvojeno skupljati otpad i reciklirati.
Budući da smo ušli u Mjesec hrvatskoga jezika, kao i prethodnih godina u školskoj knjižnici ne nedostaje aktivnosti vezanih uz glagoljicu. U suradnji s kolegom Ivanom Dugandžićem, knjižničarka je organizirala radionicu kaligrafije na glagoljici za učenike trećeg razreda opće gimnazije, koju je održao mladi akademski slikar grafičar Igor Vujatović. Na početku su učenici ukratko saznali o vrstama pisama, a zatim su pogledali kratki video profesora Siniše Reberskog Sve što niste znali o glagoljici. Imali su priliku naučiti i kako napraviti pisaljku od trstike ili bambusa, dobili su upute i savjete kako pisati pisaljkom i tušem te su zajednički prionuli najprije vježbanju, a onda i pisanju vlastitog imena na glagoljici. Profesor Reberski u videu kaže kako nam danas mnogi zavide na glagoljici jer je to pismo izuzetne ljepote. U to su se uvjerili i gimnazijalci koji su prateći upute našeg gosta predavača napravili izuzetno uspješno uratke. Pisaljke kojima su se služili su dobili na poklon, tako da svi koji to žele mogu dalje nastaviti pisati, bilo za školske potrebe ili za svoju dušu, kod kuće.
Bilo je vrlo poučno, zanimljivo i zabavno. Osim toga, na ovaj način čuvamo svoju baštinu te otimamo glagoljicu zaboravu, što je izuzetno važno jer je ona jedno od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti, pa i kulture općenito.
U petak je započeo Mjesec hrvatskoga jezika. Ovom manifestacijom, koju je pokrenuo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, želi se istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću.
Kako bismo se u školi dostojno priključili obilježavanju ove važne manifestacije, u školskoj knjižnici je planirano nekoliko aktivnosti. Na temelju prošlogodišnjeg vrlo pozitivnog iskustva u radu s četvrtašima na temu glagoljice, knjižničarka je odlučila nastaviti suradnju s našom osnovnom školom te realizirati radionicu i ove godine. Tako su u petak na Međunarodni dan materinskog jezika, a kao najava Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva koji je bio u subotu, održane dvije kreativne radionice koje su realizirale naša knjižničarka u suradnji s kolegicom iz osnovne škole te učiteljicama 4.a i 4.b razreda. Knjižničarke su četvrtašima u uvodu ukratko predstavile uglatu, „hrvatsku“ glagoljicu, projekt digitalizacije starih glagoljskih tekstova na kojem je radila kolegica Marić te zadarsko-šibenske smješkiće koje je pronašla u rukopisima tijekom rada na digitalizaciji. Nakon toga četvrtaši su kreirali vlastite straničnike s tekstom i smješkićima na glagoljici. Rezultat je i ove godine bio izvrstan. I učiteljice i knjižničarke bile su oduševljene raznovrsnim idejama na učeničkim radovima.
Slijedi radionica kaligrafije na glagoljici koju će sutra održati mladi akademski slikar grafičar Igor Vujatović s učenicima trećeg razreda opće gimnazije, a aktivnosti ćemo zaokružiti 17. ožujka predavanjem profesora Igora Marka Gligorića koji će nam i ove godine govoriti o hrvatskom jeziku. Predavanje će se održati u Hrvatskom domu, a namijenjeno je učenicima opće gimnazije i grafičkih tehničara.
Sinoć smo na Nastavničkom vijeću imali kolektivno stručno usavršavanje. Budući da je knjižničarka prije nekoliko mjeseci bila na jednom predavanju prof. dr. sc. Danijela Labaša, uspjela je dogovoriti da dođe i k nama u školu. Čast nam je što smo imali priliku slušati tako uvaženog gosta i predavača, vodećeg hrvatskog komunikologa, predsjednika Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i profesora na Hrvatskim studijima. U vrlo zanimljivom i informativnom predavanju na temu Medijska i digitalna pismenost u školi i obitelji predstavio nam je rezultate najnovijih istraživanja provedenih među srednjoškolcima te nas potaknuo na razmišljanje o tome jesmo da danas sami zajedno, jesmo li digitalno dementni i koliko smo sigurni u medijskom i digitalnom prostoru. Iznio nam je izvrsne primjere iz svoje prakse te nam uputio poticajne poruke za daljnji rad. Bila je to ujedno i izvrsna najava Dana sigurnijeg interneta koji obilježavamo idućeg utorka.
Danas obilježavamo 145. obljetnicu rođenja povjesničara, konzervatora i muzeologa koji je prvi obišao i opisao povijesne lokalitete u našem kraju. Gjuro Szabo nas je zadužio svojim neumornim radom te knjigama koje i danas čitamo i citiramo kad god pišemo o srednjovjekovnim utvrdama na našem području. Tim povodom su učenice II. razreda opće gimnazije su, na inicijativu knjižničarke, istražile literaturu o njemu u knjižnici te napravile vrlo poučnu izložbu njemu u čast.
Ponosni što je Hrvatska domovina kravate, i ove smo godine u školi odjenuli prepoznatljivi odjevni predmet koji je postao dijelom svjetske kulture i baštine.
Urešeni kravatama i rupcima ostvarili smo simboličku komunikaciju unutar školske zajednice te tako obilježili ovaj dan dostojanstva, svečanosti i zajedništva koji u sebi nosi poruke ljudskih vrijednosti, komunikacije, ljubavi i stvaralaštva.
Danas obilježavamo Svjetski dan hrane, a krajem tjedna i Svjetski dan kuhara, stoga je danas naša jesenska instalacija, koju je prije nekoliko dana knjižničarka posložila u prizemlju, postala bogatija za nekoliko zanimljivih recepata. Naime, odlučili smo Svjetski dan hrane i Svjetski dan kuhara obilježiti vrlo konkretno i praktično - dijeljenjem znanja. Nastavnici praktične nastave kuharstva su s učenicima odabrali recepte, knjižničarka ih je posložila i pripremila, tako sa svi zainteresirani učenici i nastavnici mogu uzeti neki od recepata (za kiflice i sok koji su bili posluženi u petak, za knedle s kestenom, pečene jabuke s orasima te tri različita recepta s dunjama ) i pokušati ih isprobati kod kuće.
U povodu ovogodišnje 50. obljetnice spuštanja na Mjesec u kojem je naš Mike Vucelić imao značajnu ulogu te Svjetskog tjedna svemira, knjižničarka Margareta Miloš i profesorica fizike Suzana Batinić organizirale su, u suradnji s Informatičkim klubom „Virus“ iz Kapelice i TZ Sjeverna Moslavina, popularno-znanstveno predavanje Svemirska era čovječanstva koje je učenicima opće gimnazije i grafičkih tehničara održao uvaženi stručnjak gospodin Ante Radonić. Predavanje je održano jučer u Hrvatskom domu.
Budući da je više od četrdeset godina radio je u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu na radnom mjestu voditelja planetarija s odjelom astronautike, učenici su od gospodina Radonića iz prve ruke čuli mnoštvo zanimljivosti i informacija o povijesti astronautičkih misija te o otkrićima i promjenama koje su omogućili letovi u svemir.
Očuvanje kulturne baštine naša je dužnost i nužnost ako želimo znati tko smo, otkuda dolazimo i kamo idemo. U tom duhu, u povodu Međunarodnog dana kulturne baštine, u knjižnici je postavljena izložba knjiga koje čuvaju kulturnu baštinu našeg užeg zavičaja i koje su svakodnevno učenicima na raspolaganju za čitanje i proučavanje.
Danas su započeli Dani hrvatskoga jezika. Ove godine ih obilježavamo panoom, koji su izradile mlade knjižničarke, u spomen vjernim čuvarima hrvatskoga jezika profesorima Stjepanu Banasu i Marku Samardžiji. Obojica su nas zadužila svojom ljubavlju prema materinskoj riječi koju su prenosili generacijama učenika i suradnika, prvi na zavičajnoj, drugi na nacionalnoj razini. Ispred panoa postavljena je i prigodna izložba njihovih knjiga.
Osim toga, u petak će u Hrvatskom domu biti održano predavanje o hrvatskom jeziku za sve učenike opće gimnazije i grafičkih tehničara, koje organiziramo u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Garešnici. Gost predavač je dr. sc. Igor Marko Gligorić. Tema predavanja je Hrvatska standardnojezična norma u suvremenome kontekstu.
U povodu današnjeg obilježavanja Međunarodnog dana materinskog jezika i sutrašnjeg Dana hrvatske glagoljice u prizemlju škole je postavljen prigodni pano s Preradovićevom pjesmom Rodu o jeziku i Matoševim tekstom o hrvatskom jeziku na latinici s transliteracijom na glagoljicu te fotografijama ukrašenih glagoljskih slova s koja podsjećaju na današnje smješkiće. Osim toga, u knjižnici je postavljena izložba knjiga o hrvatskom jeziku i glagoljici, među kojima se ističu faksimil Brevijara po zakonu rimskoga dvora iz 1491. koji je školska knjižnica dobila na dar od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatska pisana kultura u tri sveska čiji su autori akademici Josip Bratulić i Stjepan Damjanović. Idućega tjedna u planu je i druga radionica u suradnji s osnovnoškolskom knjižnicom Igre s glagoljicom.
Mjesec hrvatske knjige je tradicionalna nacionalna kulturna manifestacija posvećena hrvatskoj pisanoj riječi s ciljem promicanja hrvatske knjige i čitanja kao društvene vrijednosti koja se održava od 15. listopada do 15. studenoga. Osim toga, Europska komisija proglasila je 2018. Europskom godinom kulturne baštine koja je okosnica ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige.
Prof. Nemec u Proslovu programske knjižice MHK kaže:
„Glavna tema ovogodišnjega Mjeseca hrvatske knjige jest upravo kulturna baština, točnije: Baš baština. Uz glavnu temu ide i primjeren motto: (U)čitaj nasljeđe. Igra riječima u njemu – „čitaj“ i „učitaj“ – sugerira dvosmjeran proces sadržan u našem odnosu prema baštini – mi gradimo baštinu, ali i baština gradi nas. Ako ne znamo ni što smo ni kamo idemo, baština svjedoči tko smo i po čemu smo baš to što jesmo. Upravo je baština naš autentični trag u vremenu, ona definira naš kulturni identitet...“
U tome duhu ostvarena je suradnja između knjižnica osnovne i srednje škole. Mladi knjižničari, osnovnoškolci i srednjoškolci, sa svojim su voditeljicama u petak održali radionicu posvećenu glagoljici. Zbog mnoštva zanimljivih sadržaja, odradili su prvi dio, a nastavak slijedi na ponovnom susretu za dva tjedna.
Tradicija slavljenja školskih knjižnica započela je 1999. godine sa Svjetskim danom školskih knjižnica. Zbog potrebe za fleksibilnošću, 2008. godine proslava je prerasla u Međunarodni mjesec školskih knjižnica kako bi knjižnice diljem svijeta mogle odabrati dan u mjesecu koji najbolje odgovara njihovim potrebama. Tema za 2018. godinu je Zašto volim svoju školsku knjižnicu, a temelji se na godišnjoj temi konferencije Međunarodne udruge školskih knjižničara (IASL-a) Inovacija, informacija i utjecaj školskih knjižnica (Innovation, Information and Impact of School Libraries).
U tom duhu, dogovorili smo da će 26. listopada biti Dan školske knjižnice te smo, osim panoa ispred knjižnice na koji učenici mogu napisati zašto vole svoju školsku knjižnicu, danas već tradicionalno tim povodom organizirali radionicu izrade straničnika. Budući da se nalazimo u Europskoj godini baštine, a započeo je i Mjesec hrvatske knjige kojemu je tema također baština, radili smo straničnike koji su bili inspirirani glagoljicom.
Europska je godina kulturne baštine. Cilj joj je potaknuti što više ljudi na otkrivanje i istraživanje kulturne baštine te ojačati osjećaj pripadnosti zajedničkom europskom prostoru. Slogan Europske godine glasi: „Naša baština: spoj prošlosti i budućnosti”.
Aktivnosti u školi bile su prošloga tjedna usmjerene upravo u tom smjeru. Najprije je u utorak školska knjižničarka održala radionicu, s učenicima drugog razreda gimnazije i grafičkih tehničara, o bećarcu - koji je 2011. dodan na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine čovječanstva, a u petak su mlade knjižničarke pripremile edukativni pano o kulturnoj baštini, s naglaskom na bećarac. Bećarac kao naša baština posebno odgovara sloganu Europske godine, o čemu najbolje svjedoče bećarci ispjevani našim nogometašima za vrijeme nedavnog Svjetskog nogometnog prvenstva - u čemu je prednjačila PS Hrvatska žena iz Garešnice!
Pano je postavljen u holu u prizemlju škole kako bi ga svi učenici mogli pročitati, jer je očuvanje kulturne baštine naša dužnost i nužnost, ako želimo znati tko smo, otkuda dolazimo i kamo idemo.
Jučer, 23. travnja, smo obilježili Svjetski dan knjige i autorskih prava, kao simbolični datum u svjetskoj književnosti kada su 1616. godine umrli književnici Miguel de Cervantes, Wiliam Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. Uz obilježavanje Svjetskog dana knjige i autorskih prava, održana je i manifestacija Svjetska noć knjige, čija je inačica u Hrvatskoj pokrenuta 2012. godine.
I mi smo se u školskoj knjižnici od 17.00 do 19.00 sati pridružili obilježavanju ovih važnih datuma s aktivnošću pod nazivom U dobrom društvu s knjigom. Nekoliko gimnazijalaca, njihovi nastavnici i školska knjižničarka, kroz razgovor i druženje, podijelili su svoja čitateljska iskustva, navike, interese i dojmove o knjigama koje su im važne, bliske i drage. Čitajući naglas odlomke iz najdražih im knjiga, dočarali su ostalima djeliće književnog svijeta koji im se svidio. Radilo se o sljedećim naslovima: Trinaest razloga, Na kraju duge, Junaci Pavlove ulice, Biografija Luke Modrića, Mali princ, Osmi povjerenik, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja,Veličanstveni Poskokovi, Unterstadt, Glasom protiv topova i Cesta.
Dodatna aktivnost u povodu Noći knjige bio je sat ponavljanja književnosti s I. razredom grafičkih tehničara koji su grafički trebali prikazati temeljna civilizacijska djela te ih prezentirati svojim kolegama.
Iako je danas knjiga marginalizirana i sve više zamijenjena internetom, cilj naše aktivnosti bio je razmijeniti čitateljska iskustva i dodatno potaknuti kulturu čitanja.
Odlukom Sabora Republike Hrvatske od 1996. godine, u spomen Marku Maruliću, ocu hrvatske književnosti, koji je 22. travnja 1501. dovršio i potpisao svoju Juditu, 22. travnja se obilježava Dan hrvatske knjige. Tim povodom profesor Ivan Dugandžić u školi je organizirao akciju Tražimo najstariju knjigu. S prvim razredom opće gimnazije na prvom katu škole je postavio poučan i poticajan pano koji je obogaćen najstarijim knjigama naših učenika te najstarijim knjigama iz školske knjižnice.
U ponedjeljak, 23. travnja obilježava se Svjetski dan knjige i autorskih prava, kao simbolični datum u svjetskoj književnosti kada su 1616. godine umrli književnici Miguel de Cervantes, Wiliam Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. Uz obilježavanje Svjetskog dana knjige i autorskih prava, 23. travnja se također održava i manifestacija Svjetska noć knjige. Inačica ove manifestacije u Hrvatskoj je pokrenuta 2012. godine.
Kako bismo zaokružili obilježavanje ovih važnih datuma, u ponedjeljak ćemo u školskoj knjižnici provesti aktivnost pod nazivom U dobrom društvu s knjigom, kojom ćemo se u školi pridružiti obilježavanju Noći knjige radi promicanja knjige, koja je u današnje vrijeme marginalizirana i sve više zamijenjena internetom, te kako bismo potaknuli kulturu čitanja, podržali autorstvo i izdavaštvo.
I ove je školske godine nastavljena izvrsna suradnja školske knjižnice s Dječjim vrtićem "Maslačak". Vrlo je važno poticati čitalačke navike u ranom djetinjstvu, stoga su danas školsku knjižnicu posjetili "Ježići", ovogodišnja najstarija vrtićka skupina, s tetama Višnjom i Martinom. Dolaskom „Ježića“ u goste cilj je bio i senzibilizirati srednjoškolce za podršku i pomoć mlađoj djeci.
Budući da je rano poticanje čitanja iznimno važno za razvoj pamćenja, komunikacijskih vještina, međuljudskih odnosa, mašte i kreativnosti, drugi dio aktivnosti bit će realiziran za 14 dana čitanjem priča „Ježićima“ u njihovoj grupi u vrtiću. Jer uz poticanje čitalačkih navika, vrlo je važno razvijati i vještine slušanja, poticati razgovor i kreativno izražavanje nakon čitanja.
Bilo nam je zadovoljstvo ugostiti ovako važne posjetitelje, jer: "Djeca koja čitaju, postaju ljudi koji misle."
Danas nam je, u povodu Dana hrvatskoga jezika, u goste došao ugledni jezikoslovac prof. dr. sc. Marko Samardžija. Svim učenicima opće gimnazije, turističko-hotelijerskih komercijalista i grafičkih tehničara održao je predavanje o Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. Predavanje je organizirano u suradnji sa školskom knjižnicom i Ogrankom Matice hrvatske u Garešnici.
Profesor Samardžija najprije je postavio vremenski i društveni okvir deklaracijskih zbivanja, zatim je govorio o tijeku donošenja Deklaracije te njezinoj intenzivnoj osudi i kažnjavanju potpisnika koje je uslijedilo. Istaknuo je njezinu važnost kao jednog od prekretnih događaja i svjetionika koji je osvjetljavao put hrvatske povijesti te je naglasio kako je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika trajno doprinosila očuvanju jezičnoga vida nacionalnog identiteta. U tom smislu je važna i danas.
Suradnja između školskih knjižnica osnovne i srednje škole, nakon radionice na kojoj su izrađivani straničnici sa zimskim motivima, nastavljena je jučer radionicom poetskog kolaža. Mlade knjižničarke su zajedno sa svojim mentoricama iz pjesama velikana hrvatske književnosti (P. Preradovića, V. Nazora, D. Cesarića, J. Pupačića, D. Tadijanovića, N. Šopa, V. Parun...) te suvremenih autora (D. Ivaniševića, B. Čegeca, I. Šojat i I. Simić Bodrožić) najprije pronalazile stihove koji im se najviše sviđaju (jedna riječ, sintagma, cijele rečenice), upuštajući se na taj način u slobodno istraživanje zvuka riječi, motiva i pjesničke slike. Zatim su izrezale odabrane stihove i od njih gradile nove cjeline. Zajedno su odredile naslov, motive, dužinu i ritam, raspoređujući individualno izabrane citate u novu pjesmu grupe. Pjesme koje nastaju na takav način zanimljive su jer dovode u nove veze već stvorene pjesničke slike. Ovakav pristup stvaranju obilježen je svakim pojedincem i njegovom osobnošću. Uza sve to, treba pokazati i zavidnu vještinu poznavanja sintakse jer traganje za stihovima i/ili dijelovima rečenica koji odgovaraju jedni drugima (gramatički i smisleno) nije nimalo lak zadatak.
Ovakav način rada u skladu je s načelima emotivne pedagogije jer motivira za čitanje i stvaranje te pruža uvide u razne mogućnosti jezične, slikovne i misaone kombinatorike.
Na ovaj način knjižničarke su radno obilježile Mjesec hrvatskoga jezika koji je započeo Međunarodnim danom materinskog jezika te najavile Dane hrvatskoga jezika koji se obilježavaju od 11. do 17. ožujka, kada Mjesec hrvatskog jezika završava.
Na inicijativu Kluba za ekspedicionizam i kulturu, naša škola se prijavila za sudjelovanje u projektu „Polarni san“. Budući da smo u školi realizirali već mnoštvo aktivnosti vezanih uz recikliranje te su ove godine postavljeni i Zeleni otoci, naše sudjelovanje u projektu odlučili smo realizirati izradom makete Antarktike i Južnoga oceana te informativnih panoa o Antarktici i klimatskim promjenama. Koordinatorica i voditeljica projekta u školi bila je profesorica geografije Vesna Androić Hanžić. Uključili su se zainteresirani učenici i nastavnici različitih struka i nastavnih predmeta pa su tako za početak učenici I. razreda stolara, pod mentorstvom nastavnika Nikole Pleše, izradili podlogu i okvir za Antarktiku. Nabavljen je i skupljen sav potreban materijal, okupila se ekipa kreativki - Martina Muhvić, Lara Lovrić, Sara Hinić i Ana Bambir, koje su uz profesoricu povijesti umjetnosti Mariju Damjanović i profesoricu geografije ambiciozno krenule graditi kontinent.
Kako bi kontinent obradili onako kako zaslužuje, uključila se i ekipa povjesničara pod vodstvom profesora Tomislava Baiera koja je izradila vremensku lentu istraživanja kontinenta, ekipa fizičara pod mentorstvom profesorice Suzane Batinić koja je obradila temu polarne svjetlosti, ekipa biologa pod vodstvom profesorice Martine Lebinac Božo koja se bavila životom južnog polarnog područja te ekipa geografa koja je radila Antarktiku i koja je obradila i teme globalnog zagrijavanja, ozonskih rupa, opće geografske pojmove i zanimljivosti o Antarktici, a sažetak svega napravili su naši mladi prevoditelji pod vodstvom profesorice Tamare Đenadije koji su preveli tekstove o svemu navedenome na engleski jezik i uobličili ih u letak, a sve uz logističku pomoć iz školske knjižnice.Razmišljajući „zeleno“ proteklih školskih godina smo proveli sljedeće aktivnosti: pokrenut je školski projekt „Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost“, započeli smo skupljati i razvrstavati otpad u „Reciklažnom kutku“ s kontejnerima za odvajanje otpada u prostoru između školske stolarske i instalaterske radionice pod motom „Otpad nije smeće, nego vrijedna sirovina!“. Postavljene su kartonske kutije za stari papir u svim učionicama te radnim prostorima škole i Učeničkog doma.
Ove školske godine idemo korak dalje. Na sva tri kata školske zgrade postavljeni su zeleni otoci, koji su osmišljeni i djelomično realizirani u školskoj knjižnici. Sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom, provedena je edukacija učenika o pravilnom odvajanju i zbrinjavanju otpada te recikliranju na satovima razrednika u svim razrednim odjelima naše škole.
U organizaciji Stručnog aktiva hrvatskoga jezika i školske knjižnice, jučer su poslijepodne sva četiri razreda opće gimnazije i I. razred grafičkih tehničara posjetili naše najvažnije kulturne i znanstvene institucije – Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti i Maticu hrvatsku, zatim su obišli stalni postav i izložbu u Modernoj galeriji, a navečer su u kazalištu Gavella gledali uprizorenje Umišljenog bolesnika J.B.P. Molierea, koje je i lektirno djelo.
Imali smo čast i privilegiju da nam je u Akademiji i Matici domaćin i predavač bio ugledni akademik Josip Bratulić koji je održao vrlo inspirativno i poučno predavanje o povijesti hrvatskoga jezika i njegovoj važnosti za postojanje i očuvanje nacionalnog identiteta te o povijesti i značaju Akademije i Matice kroz povijest kao sestara koje su jedna znanstvenom, a druga izdavačkom djelatnošću bile temeljne institucije koje su držale i očuvale našu kulturu i baštinu.
Uz izvrsno smo vodstvo obišli kompletan Nacionalni muzej suvremene umjetnosti u sklopu kojega su bili novi stalni postav „Hrvatska likovna umjetnost 19. – 21. st.“ te izložba „Na obalama Jadranskoga mora“ - slikarstvo krajolika na prijelomu 19. i 20. stoljeća koju je Moderna galerija priredila u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu.
Kazališna predstava „Umišljeni bolesnik“ u sjajnoj izvedbi ansambla Gradskog dramskog kazališta Gavella, u režiji Krešimira Dolenčića, bila je šećer na kraju programski vrlo bogatog i poučnog posjeta Zagrebu.
Radionica izrade straničnika s tekstom na glagoljici, povodom Međunarodnog dana školskih knjižnica te 170. obljetnice proglašenja hrvatskog kao službenog jezika u Hrvatskoj, održana je jučer 7. sat na galeriji. Uvod u radionicu odradile su Ana Bajević i Iva Džonlić koje su govorile o razvoju hrvatske pismenosti - o tropismenosti i trojezičnosti hrvatskoga srednjovjekovlja, čime su naznačile kontekst radionice. Glagoljica dolazi od riječi glagoljati što na staroslavenskom jeziku znači pisati tj. grafički govoriti. Učenici su dobili upute za transliteraciju i izradu straničnika te pripremljena slova uglate glagoljice pomoću kojih su izrađivali straničnike prema vlastitim željama. Uglavnom su to bila njihova imena. Nakratko su tako ušli u arhaični i mistični svijet hrvatskog srednjovjekovlja.
Hvala kolegici Štandar i učenicima II. razreda opće gimnazije što su odvojili dio svoga slobodnog vremena za naše tisućljetno narodno pismo koje treba dolično čuvati i neprestano iznova predstavljati.
Povodom Međunarodnog dana školskih knjižnica te 170. obljetnice proglašenja hrvatskog kao službenog jezika u Hrvatskoj, danas je u školskoj knjižnici postavljena izložba knjiga o hrvatskom jeziku kojeg možda najbolje opisuje poznati citat Antuna Gustava Matoša: „...naš jezik ima sve posebne boje, zvukove, oblike i osebine naše zemlje; buran kao senjska bura, mekan kao dvojnice, zanijet kao procvjetala grana ružmarina, tužan kao kraška pustolina, veseo kao tambura i dubok kao mrak naših šuma i tragika našeg mora. Samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg jezika, divotu naših riječi krasnih kao naši otoci, 'lijepi vrti morem plivajući'.“
Radionica na temu glagoljice u školskoj knjižnici, zbog rasporeda, će biti održana u srijedu 7. sat, u suradnji s kolegicom Natašom Štandar i II. razredom opće gimnazije.
Na inicijativu poteklu iz školske knjižnice, i mi smo u školi obilježili ovaj dan svečanosti i zajedništva, koji u sebi nosi poruke ljudskih vrijednosti, komunikacije, ljubavi i stvaralaštva.
Pokušali smo tako pridonijeti snazi odjeka hrvatskog podrijetla i simboličkog značenja kravate te smo urešeni kravatama i rupcima ostvarili simboličku komunikaciju unutar školske zajednice.
Sinoć smo, u suradnji s Turističkom zajednicom Sjeverna Moslavina i Hotelom Garić, u Hotelu u velikoj sali obilježili Svjetski dan turizma predstavljanjem projekta „Mogućnosti turističke ponude Grada Garešnice“, kojim se u školi, uglavnom u školskoj knjižnici, bavimo već četiri godine.
Projekt provodimo u okviru kurikulumskih aktivnosti od šk. god. 2013./2014. Glavni cilj projekta je interdisciplinarnim pristupom istražiti povijest, kulturnu baštinu, gastronomiju te sadašnje mogućnosti turističke ponude na području Grada i njegove okolice, čime želimo, kao Škola, ponuditi svoje stručne potencijale lokalnoj zajednici kroz idejna rješenja prepoznatljivih turističkih oznaka i proizvoda za Grad Garešnicu i njenu okolicu.
Do sada je radom na projektu napravljeno nekoliko brošura iz povijesti i likovne umjetnosti, kreirane su ponude turističkih aranžmana, zatim koktel karte i recepti za različita jela, naši dizajneri u Učeničkom domu ponudili su idejna rješenja odjeće za hostese, stolari idejna rješenja suvenira, koji se mogu ponuditi kao turistički proizvod. Ukupno je sudjelovalo dvadesetak nastavnika te učenici svih razreda opće gimnazije, turističko-hotelijerskih komercijalista i kuhara te zainteresirani učenici konobari i stolari.
Sinoćnje obilježavanje otvorile su gimnazijalke prezentacijama o poznatim osobama rođenima u Garešnici – Mikeu Vuceliću i Ivi Robiću, a ugostitelji su iz tradicionalnog menija Garićgradske gastro ponude predstavili Garićgradske kamenčiće, iz koktel karte inspirirane životom Mikea Vucelića prezentirani su Lansiranje, Apollo, Čovjek na mjesecu i Mliječna staza te Gibanca iz brošure Jela starih graničara.
Osim prezentacije učeničkih radova, predstavljen je i suvenir TZ Sjeverna Moslavina za 2018. - ŠPEKMEZ - gastro suvenir ugostiteljskog objekta "GastroGar". Špekmez je jedan od četiri kreativna namaza koji su izrađeni pod palicom (kuhačom) gospođe Danijele Crnjak Andri i budnim okom gospodina Zdravka Andrija. Osim ovog gastro suvenira tu su još i pate od divljači, som na bijelo i pašteta od dimljenog šarana.
Sa svojim proizvodima predstavila se i Učenička zadruga Kesten.
Generalna skupština UN-a proglasila je 2017. godinu Međunarodnom godinom održivog turizma za razvoj - jedinstvena je to prigoda da se unaprijedi doprinos sektoru turizma, koji bi trebao počivati na tri stupa održivosti: ekonomskom, socijalnom i ekološkom.
Nadamo se da smo u našoj maloj sredini, ovim prezentacijama i raznovrsnom ponudom, u tome i uspjeli.
Zahvaljujemo učenicima na zalaganju, a posjetiteljima na interesu i povjerenju!
Ono što ovaj sat čini posebnim je to da pomoću svoga tijela i sjene, odnosno bez ikakvih drugih pomagala, jednostavno možete odrediti koliko je sati, pod uvjetom da je sunčan dan.
Učenici iz svih gimnazijskih razreda - I.G: Tomislav Marenić, Luka Baretić, Mihael Levanić, Ivan Havliček; II.G: Sara Belak, Nora Greidl, Dragana Popović, Ivana Sertić, Marijan Kovač; III.G: Sara Hinić, Ana Bambir, Lara Lovrić, Lucija Batinić, Lorena Posavac; IV.G: Vlatka Bačvar, Sara Buhin, Karla Choudhury, Iva Kozmač, Mirna Mandić, Nina Misirača, Morana Vekić - izradili su horizontalni ljudski sunčani sat na točnim koordinatama i izračunima namijenjenima baš našoj lokaciji.
Sve aktivnosti koordinirale su, usmjeravale i nadgledale profesorice fizike i geografije Suzana Batinić i Vesna Androić Hanžić, uz malu pomoć školske knjižničarke i maldih knjižničara.
U povodu 175. obljetnice Matice hrvatske i Dana hrvatskoga jezika, danas smo imali čast ugostiti potpredsjednika Matice hrvatske dr. Stipu Boticu koji je svim učenicima opće gimnazije i turističko-hotelijerskih komercijalista održao predavanje u Hrvatskom domu o najstarijoj hrvatskoj kulturnoj ustanovi - Matici hrvatskoj.
Tijekom svojeg dugog postojanja Matica hrvatska majčinski je okupljala sve one snage koje su brinule za kulturni identitet hrvatskoga naroda. Na početku svoga djelovanja tiskanje knjiga je bilo veliki, važni kulturni i nacionalni zadatak jer su tada knjige bile vrlo rijetke. S izuzetno plodnom izdavačkom djelatnošću nastavljeno je do danas, tako je Matica hrvatska u svim vremenima nalazila način da se čuje nacionalna riječ. Do danas je u izdanju Matice hrvatske otisnuto oko 2300 naslova.
Matica je opstala uz potporu brojnih donatora i volontera te je od svojeg osnutka do danas ostala najdosljednija čuvarica hrvatskog identiteta, jezika, kulture i samosvijesti. Najistaknutiji jezikoslovci su bili upravo matičari, najinspirativnije ideje za ostvarenje hrvatske državnosti su nikle u Matici hrvatskoj. Borba za jezik bila je borba za državu - što je vidljivo u Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koja je sastavljena u Matici hrvatskoj prije točno 50 godina.
Zahvaljujemo profesoru Botici na izvrsnom povijesnom pregledu Matičine djelatosti i odvojenom dragocjenom vremenu za naše učenike.
Dani su hrvatskoga jezika. Kako nam je materinski jezik u srcu, neka nam tako bude i na usnama. Razmislimo ovih dana malo više o tome.
Još je Antun Gustav Matoš 1905. godine napisao: „... naš jezik ima sve posebne boje, zvukove, oblike i osebine naše zemlje; buran kao senjska bura, mekan kao dvojnice, zanijet kao procvjetala grana ružmarina, tužan kao kraška pustolina, veseo kao tambura i dubok kao mrak naših šuma i tragika našeg mora. Samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg jezika, divotu naših riječi krasnih kao naši otoci, 'lijepi vrti morem plivajući'."
Kada ne znate kako nešto pravilno reći ili napisati, a htjeli biste saznati, potražite pomoć na nekom od sljedećih portala:
„Hrvatski se jezik voli znanjem.“ Akademik Babić
Danas, u ovom suvremenom tehnološkom dobu, pisanje pisama postalo je pomalo zaboravljena vještina, koja se uz to smatra staromodnim načinom komunikacije. Ipak, dobra motivacija poput ljubavi dovoljna je da se prisjetimo pisati pisma i potruditi se za svoje voljene. Tako su i naši učenici, povodom Valentinova, napisali stotinjak pisama koje su Mladi knjižničari podijelili sretnim primateljima.
Kako ne bismo izostavili ni suvremenu tehnologiju, u prizemlju je složena prigodna instalacija uz koju su se učenici imali priliku fotografirati. Budući da se u posljednje vrijeme retro stil vraća u modu, instalacija je inspirirana starinskim spomenarima.
Danas, 10. veljače 2017., obilježavamo 175. godišnjicu osnutka jedne od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova - Matice hrvatske. U školi smo to učinili prigodnim panoom te predavanjem za učenike opće gimnazije i turističko-hotelijerskih komercijalista u Hrvatskom domu.
Dakle, u povodu 175. obljetnice osnutka Matice hrvatske Vijeće ogranaka Matice hrvatske Bjelovarsko-bilogorske županije i Ogranak Matice hrvatske u Garešnici u suradnji sa Srednjom školom „August Šenoa“ Garešnica organizirali su za sve učenike u četverogodišnjim programima predavanje i predstavljanje knjige Sanje Nikčević „Mit o Krleži“ u izdanju Matice hrvatske s ulomkom monokoreodrame Krležina Saloma/Rekvijem za mladog umjetnika u izvedbi Selme Mehić.
Tema knjige su suvremeni ideološki (pa tek onda poetički) prijepori o smislu i značenju Krležina djela: krležoklasta koji ga potpuno niječu i krležodula koji ga slijepo obožavaju. Krležofili pak vole njegovu umjetnost bez obzira na ideološke prijepore.
Autorica je na privlačan i jednostavan način obrazložila negativne aspekte ideoloških prijepora i slijepog obožavanja te dominacije jednog autora koji suvremenoj dramatici mogu donijeti samo štetu, jer za posljedicu imaju zanemarivanje svih ostalih autora i osiromašivanje popisa kanonskih hrvatskih pisaca.
Mlada glumica Selma Mehić je izuzetno dobrom izvedbom svoje koreodrame obogatila ovaj susret.
Bilo je i pitanja nakon predavanja, npr. o redateljskom kazalištu, suvremenom kazališnom repertoaru i suvremenoj književnosti.
Autorica i glumca su oduševile publiku koja ih je nagradila velikim pljeskom.
Aktivnostima koje provodi kroz realizaciju projekata Mogućnosti turističke ponude Grada Garešnice i Škola u zajednici, Srednja škola „August Šenoa“ Garešnica želi prezentirati svoju djelatnost i programe, ponuditi lokalnoj zajednici svoje stručne potencijale te razvijati i proširivati strukovne, građanske, komunikacijske i poduzetničke kompetencije učenika.
Tako je u suradnji s TZ Sjeverna Moslavina i PC Garešnica osmišljena brošura s jelima starih Graničara. Recepte je odabrala stručna učiteljica kuharstva i slastičarstva Danijela Crnjak Andri. Jela su pripremili učenici trećeg razreda kuhara Ana-Maria Balaško, Jona Biro, Marinela Bojanac, Mateo Brezovac, Antonija Fabijanac, Marijo Filipović, Franka Jurić, Zlata-Marija Krpez i Anamarija Radić, a stručna suradnica Margareta Miloš je fotografirala jela i oblikovala brošuru koja je upravo izašla iz tiska.
Nastavljena je izvrsna suradnja škole, odnosno školske knjižnice s Dječjim vrtićem "Maslačak". Rano poticanje čitanja iznimno je važno za razvoj pamćenja, komunikacijskih vještina, međuljudskih odnosa, mašte, kreativnosti... Stoga su danas školsku knjižnicu posjetile "Ribice", najstarija vrtićka skupina, s tetama Dajanom i Vesnom.
Hvala mladim knjižničarima Karli, Niki, Ivanu, Tinu, Annabeli Natali, Lari, Luciji, Mihaeli i Patriciji na trudu i pomoći u pripremi i realizaciji susreta.
Bilo nam je zadovoljstvo družiti se s ovako važnim gostima, jer: "Djeca koja čitaju, postaju ljudi koji misle."
UNESCO je 2001. godine proglasio 10. studenoga Svjetskim danom znanosti za mir i razvoj. Obilježavanjem ovoga dana u našoj školi, informativnim prikazom trenutno ključnih zanimanja koja znanstveno pridonose miru i razvoju, želimo povećati učeničko razumijevanje prirodnih znanosti i matematike te ih tako dodatno zainteresirati za ta područja.
Kravata - simbol otmjenosti, kulture odijevanja i samosvijesti te ljudskoga dostojanstva, slobode, ali i odgovornosti, hrvatskoga je porijekla, a svoje korijene ima u rupcima zavezanima u čvor koje su hrvatski vojnici nosili u 17. stoljeću.
Odjenuvši kravate i marame, na inicijativu poteklu iz školske knjižnice, i ove smo se godine pridružili proslavi 18. listopada - Dana kravate te promoviranju kravate kao medija, ali i hrvatskoga identiteta općenito; ostvarili smo simboličku komunikaciju unutar školske zajednice, a putem ovoga portala želimo poslati poruku zajedništva i široj javnosti.
Obilježili smo Svjetski dan turizma, u suradnji s Hotelom Garić iz Garešnice, predstavljanjem projekta „Mogućnosti turističke ponude Grada Garešnice“, kojim se u školi, posebno u školskoj knjižnici, bavimo već četvrtu školsku godinu.
Sinoć je predstavljen projekt općenito s naglaskom na povijesni i umjetnički dio, uz degustaciju jela osmišljenih u sklopu Garićgradske gastro ponude (lovački i tradicionalni meni) i koktela inspiriranih legendama s Garić-grada.
Večeras su učenici gimnazijalci predstavili životopise, a ugostitelji ideje i turističke proizvode vezane uz poznate osobe rođene u Garešnici. To su učenički radovi inspirirani životom Mikea Vucelića i njegovim radom u NASA-inom svemirskom programu – svemirske koktele i svemirska jela od krumpira (biljke koja je prva uzgojena u svemiru), a sve uz glazbu Ive Robića te slike s nedavno održane likovne kolonije „Garešnica očima Ive Robića“
Predstavljanjem rezultata dosadašnjeg rada, koje nudimo kao gotov turistički proizvod svima zainteresiranima, željeli smo proširiti suradnju sa sadašnjim partnerima – Gradom Garešnicom, TZ Sjeverna Moslavina, Poduzetničkim centrom Garešnica, Općinom Hercegovac i Općinom Berek te uspostaviti suradnju s potencijalnim budućim partnerima, pogotovo kada osnujemo Učeničku zadrugu.
Obilježili smo Dan broja pi. Ova zanimljiva matematička konstanta predmet je fascinacije već stoljećima. Bio je inspiracija filmu, pjesmi, parfemu..., a mi smo danas na trenutak postali dijelom njegovih decimala. Obilježavanje je realizirano u suradnji nastavnice Fizike i školske knjižničarke.
Danas su školsku knjižnicu posjetile "Bubamare", starija skupina garešničkog Dječjeg vrtića "Maslačak" s tetama Anitom i Irenom te ravnateljicom Majom.
Rano poticanje čitanja iznimno je važno za razvoj pamćenja, komunikacijskih vještina, međuljudskih odnosa, mašte, kreativnosti... Stoga, hvala tetama na inicijativi, a mladim knjižničarkama Patriciji, Luciji Ani, Viktoriji, Nikolini i Irini na trudu i pomoći u pripremi i realizaciji susreta.
Bila nam je čast i zadovoljstvo družiti se s ovako važnim gostima, jer: "Djeca koja čitaju, postaju ljudi koji misle."
U okviru obilježavanja Dana Matice hrvatske u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a u suradnji s ograncima Matice hrvatske u Bjelovaru i Garešnici, škola je organizirala predavanje profesora doktora Stipe Botice, za sve učenike opće gimnazije i turističko-hotelijerskih komercijalista, na temu "Hrvatska usmena književnost i tradicijska kultura", koje je održano jučer, 12. studenoga 2015., u Hrvatskom domu.
U uvodnom dijelu predavanja dr. Stipe Botica je govorio o Matici hrvatskoj i njenim temeljnim zadaćama, smislu njenog djelovanja u hrvatskom narodu od početka do danas, istaknuvši posebno da ga ona nikad, ni onda kad su to činile ideologije, pa i države, nije iznevjerila: ostala mu je vjerna čuvajući i njegujući njegovu kulturu, baštinu i samosvijest do danas.
Izuzetno zanimljivo izlaganje na temu hrvatske usmene književnosti i tradicijske kulture, koje su učenici vrlo pažljivo slušali, bilo je veliko osvježenje i obogaćenje jer tih naših identitetskih kulturnih sastavnica, na žalost, nema u školskim programima.
Škola je danas, u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Garešnici, za sve učenike četverogodišnjih programa organizirala književni susret s hrvatskim piscima iz Slovenije čija su djela tiskana u Antologiji "Iz jezika v jezik".
U Antologiji "Iz jezika v jezik" sakupljena su djela suvremene manjinske i doseljeničke književnosti u Sloveniji. Ovo je inače prva knjiga toga tipa u Europi. Od trideset i četiri autora, četvero ih je iz Hrvatske.
Pred punim gledalištem Hrvatskoga doma predstavili su nam se Nataša Kijurina Kupljenik, akademska slikarica i bivša učenica naše škole, te Jure Drljepan, pravnik, pjesnik i urednik, Slavonac iz Komletinaca sa slovenskim prebivalištem.
Gosti su nam čitali vlastite pjesme, i pjesme ostalih autora zastupljenih u Antologiji koji pišu na hrvatskome jeziku, te su govorili o nastanku Antologije i kontinuitetu stvaranja i objavljivanja hrvatske pisane riječi u Sloveniji dugoj gotovo četrdeset godina, u čemu je od početka sudjelovao i gospodin Jure Drljepan.
Nadamo se da smo, osim odgojno-obrazovnih ciljeva vezanih uz nastavu književnosti, ovim književnim susretom uspjeli osvijestiti važnost čuvanja kulturnih i identitetskih veza iseljeništva s domovinom, što je vrlo bitan element i građanskoga odgoja.
Na inicijativu Academije Cravatice - neprofitne ustanove koja se bavi proučavanjem, čuvanjem i unapređivanjem kravate kao pokretne hrvatske i svjetske baštine, naša škola se, zalaganjem mladih knjižničara i školske knjižničarke, pridružila obilježavanju 18. listopada - Dana kravate.
Kravata - simbol otmjenosti, kulture odijevanja i samosvijesti te ljudskoga dostojanstva, slobode, ali i odgovornosti, hrvatskoga je porijekla, a svoje korijene ima u rupcima zavezanima u čvor koje su hrvatski vojnici nosili u 17. stoljeću.
Odjenuvši kravate i marame, pridružili smo se promoviranju kravate kao medija, ali i hrvatskoga identiteta općenito, ostvarili smo simboličku komunikaciju unutar školske zajednice, a putem ovoga portala želimo poslati poruku zajedništva i široj javnosti.
I ove smo godine Svjetski dan turizma, 27. rujna, obilježili multimedijskom izložbom učeničkih uradaka nastalih radom na projektu "Mogućnosti turističke ponude Grada Garešnice", kojim se bavimo već dvije godine, uglavnom u školskoj knjižnici.
Prošlogodišnjim materijalima dodali smo nove uratke - upotpunili smo cjelinu o Garić-gradu prijedlogom gastronomske ponude - koktela i menija, izuzetno se ponosimo našim mladim prevoditeljima koji su preveli legende na engleski jezik;
sastavili su i hrvatsko-engleski glosar turističkih pojmova;
pridružili su nam se i stolari te svojom kreativnošću obogatili svemirsku priču vezanu uz Mikea Vucelića;
a ostatak izložbe slijedi na idućih nekoliko fotografija:
Projektom se nastavljamo baviti i ove školske godine. Detalje o tome možete pronaći u Školskom kurikulumu za šk. god. 2015./2016. te u izborniku Školski projekti na ovoj web stranici.
Akademik Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske, održao je 20. ožujka 2015. godine u Hrvatskom domu u Garešnici garešničkim srednjoškolcima i nastavnicima predavanje na temu "Glagoljična sastavnica hrvatske pisane kulture".
U uvodnom dijelu predavanja (nakon riječi o tropismenosti naše srednjovjekovne pisane kulture) osvrnuo se na teorije o nastanku glagoljice, a posebnu pozornost posvetio je Černohvostovljevoj; zatim je govorio o vremenskim i prostornim okvirima glagoljične pisane kulture, vrstama tekstova i tipovima jezika, glagoljičnom tisku, hrvatskoglagoljskim knjigama i rukopisima izvan Hrvatske i, u zaključku, o značenju hrvatskoglagoljskih tekstova za proučavanje hrvatske književne i jezične povijesti.
Na kraju je odgovorio na dva pitanja naših učenika: što misli o potrebi donošenja Zakona o javnoj uporabi hrvatskoga standardnoga jezika i o Pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, i uopće o današnjem pravopisnom stanju.
Zahvalni učenici su akademika Damjanovića nagradili dugim pljeskom.
Predavanje je organizirao Ogranak Matice hrvatske u Garešnici u suradnji sa Srednjom školom "August Šenoa" Garešnica (školskom knjižnicom) u povodu Dana hrvatskoga jezika.
U programu Dana Matice hrvatske u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Ogranak Matice hrvatske u Garešnici, u suradnji sa Srednjom školom "August Šenoa" Garešnica, bio je domaćin predstavljanja biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti, koje je održano danas u Hrvatskom domu u Garešnici za sve učenike opće gimnazije i turističko-hotelijerskih komercijalista.
Gost predavač bio je prof. dr. Stipe Kutleša, priređivač dviju Boškovićevih knjiga: "Pomrčine Sunca i Mjeseca" i "Pisma, pjesme i rasprave" u izdanju Matice hrvatske, koji nam je predstavio stvaralaštvo Ruđera Boškovića.
Pred punim Hrvatskim domom, profesor Kutleša nam je vrlo upečatljivo opisao vrijeme u kojem je Ruđer Bošković živio, te je, opisujući njegov životni put, iznio niz poznatih, ali i nama do sada nepoznatih činjenica o jednom od najznačajnijih hrvatskih filozofa i znanstvenika.
Predavanje je bilo vrlo puočno i korisno, ispunilo je predviđene ciljeve i namjenu, što je potvrdio i profesor Kutleša posvetom u knjizi u kojoj je naglasio važnost promicanja hrvatske kulturne i znanstvene baštine.
Knjige Ruđera Boškovića Matica hrvatska poklonila je Školi, odnosno školskoj knjižnici.
Povodom Svjetskog dana turizma, 27. rujna, u školi je postavljena multimedijska izložba radova nastalih protekle školske godine tijekom provedbe projekta "Mogućnosti turističke ponude grada Garešnice". Većina materijala nastala je u suradnji i/ili radom u školskoj knjižnici.
Ciljevi projekta su u školskoj godini 2013./2014. bili:
1. Interdisciplinarnim pristupom istražiti povijest, kulturnu baštinu, tradicionalnu gastronomiju te sadašnje mogućnosti turističke ponude na području Grada i njegove okolice.
2. Na temelju dobivenih rezultata istraživačkoga rada, izraditi ponudu jednodnevne i dvodnevne ekskurzije koje uključuju obilazak kulturnih i povijesnih znamenitosti na području Grada i u njegovoj okolici te degustaciju enogastro delicija.
3. Izraditi hrvatsko-engleski glosar turističkih pojmova te mali turistički vodič na hrvatskome i engleskome jeziku.
Namjena projekta je proširiti sadržaje redovne nastave kroz praktičnu primjenu teorijskog znanja, istraživanje i analizu povijesne, kulturne i turističke prošlosti svoga grada; odrediti relevantne geografske podatke te reprezentativne povijesne osobe vrijedne uvrštavanja u turističku ponudu; prezentirati lokalnu gastronomsku ponudu; kroz suradnju s lokalnom zajednicom te Turističkom zajednicom Sjeverne Moslavine, doprinijeti razvoju turizma na području Grada te primijeniti vještine engleskoga jezika u kontekstu turizma i kulturne baštine.
Nositelji: Koordinatorice Margareta Miloš i Martina Terranova; radna skupina nastavnika-suradnika na projektu: Milka Prodanić, Suzana Batinić, Zdravko Damjanović, Sanja Plažanin, Majana Štor, Silvije Kramarić, Robert Kelečić, Hrvoje Milinković, Ivan Pavlek, Danijela Crnjak-Andri, Dominik Ptičar; učenici I.-IV. razreda gimnazije i turističko-hotelijerskih komercijalista te zainteresirani učenici I.-III. razreda kuhara i konobara.
Projekt je realiziran u redovnoj nastavi putem dodatnih zadataka, domaćih zadaća i referata, kroz izvannastavne aktivnosti, rješavanjem konkretnih zadataka vezanih uz projekt, individualnim i grupnim radom učenika s voditeljima aktivnosti.
Temeljem dobivenih rezultata istraživačkoga rada, učenici su pisali referate te su napravljeni radovi o Garić-gradu, Bršljancu, Pavlinskom samostanu na Gariću, Čuporima Moslavačkim, Ivanu Paližni, geografiji grada Garešnice i garešničkim likovnim umjetnicima.
Izrađeni su plakati o Garić-gradu, legendama s Garić-grada, geografiji grada Garešnice i gastronomiji s popisom ugostiteljskih objekata, a ideje za turističke ponude su uobličene i predstavljene kao u putničkoj agenciji.
Napravljeni su i katalozi o Garić-gradu, likovnim umjetnicima: Zdravku Damjanoviću, Mati Gereciju i Milki Prodanić koji su prevedeni na engleski jezik te o Bršljancu, Pavlinskom samostanu, Obitelji Čuporima Moslavačkim i Ivanu Paližni, a legende s Garić-grada su uobličene i ispisane na paus papiru kao dodatak katalogu o Garić-gradu.
Mike Vucelić i Ivo Robić odabrani su kao reprezentativne osobe vrijedne uvrštavanja u turističku ponudu i o njima su učenici napravili PPT prezentacije.
Škola ovim aktivnostima želi ponuditi svoje stručne potencijale lokalnoj zajednici i na taj način znanjem, strukom, kroz rad i odgoj učenika, doprinijeti razvoju turizma na garešničkom području.
Projekt se nastavlja i ove školske godine. Bit će proširen učeničkim radovima - kreacijama modnih detalja i odjeće za hostese, turističkim sloganom i/ili turističkim logom, idejnim rješenjem suvenira te ponudom menija enogastro delicija. Također ćemo dopuniti i dovršiti hrvatsko-engleski glosar turističkih pojmova te mali turistički vodič na hrvatskome i engleskome jeziku.