Mjesec hrvatskoga jezika logično započinje materinskim jezikom, temeljem jezičnoga identiteta, ali i hrvatskom glagoljicom, temeljem hrvatskoga pismenoga identiteta jer je glagoljica prvo pismo kojim su Hrvati prije više od tisuću godina zapisivali riječi materinskoga, hrvatskoga jezika.

Glagoljicom je zapisano tisuću godina hrvatske povijesti. Najstariji hrvatski epigrafski spomenici i tisuće stranica najvrjednijih knjiga i dokumenata ispisanih njome svjedoče o dugovječnosti i neprekidnu razvoju hrvatske kulture, koja je to pismo ne samo prigrlila, već ga i od 13. stoljeća oblikovala u novi, vlastiti sustav poznat kao uglata ili hrvatska glagoljica. Taj je novi i za hrvatsku kulturu specifičan tip glagoljskoga pisma tijekom stoljeća postao jednim od središnjih simbola našega kulturnog identiteta. Zato je potrebno neprestano promicati ovu čuvaricu našega identiteta i kulture, najstarije pismo hrvatskoga naroda koje nas je umnogome odredilo.

Obilježavajući Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva čuvamo svoj kulturni identitet i baštinu te otimamo glagoljicu zaboravu što je izuzetno važno jer je ona jedno od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture općenito.

Uživajte u dragulju naše kulturne baštine koji u videu Sve što niste znali o glagoljici predstavlja Siniša Reberski, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti.